Istekao rok visokog predstavnika, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH prepuštena sudbini
Na sjednici Vijeća ministara BiH ni danas nije bilo pitanje finansiranja institucija kulture od državnog značaja, među kojim je i Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH. Rok koji je dao visoki predstavnik je istekao, hoće li biti nove reakcije?
„Vijece ministara nije uputilo nacrt zakona kao što je trebalo u ova dva mjeseca. Imamo neformalnu informaciju - formirana je samo jedna grupa koja još nije uradila ništa“, kazala je Adisa Žero, v.d. direktora Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH.
Opet je Nacionalna i univerzitetska biblioteka prepuštena na volju sudbine. Opet nam ne preostaje ništa drugo do čekanja na ponovnu intervencija stranca. Christian Smitdt jeste svojom odlukom 21. novembra prošle godine dao tračak nade – međutim, stvari se nakon 60 dana za Nacionalnu i univerzitetesku biblioteku nisu promijenile. Vijeću ministira BiH se, očigledno je, ne žuri. Vrijeme curi, obećanja ne manjka, a politička volja izostaje.
Ministar vanjskih poslova BiH Elvedin Konaković (NiP) slaže se da visoki predstavnik treba intervenisati kad god neko blokira: „Mi smo mogli poslati poruku da se mi time bavimo i mi rješavamo, neka Smtih uživa i sjedi. Medutim, nema te političke volje“.
„Narod bez kulture ne postoji i upravo u tome vjerovatno leži motiv zašto iz Banje Luke imamo uporno negiranje ovih institucija. Ne bi me čudilo da u radnoj grupi za otcjepljenje ima neko i za kulturu koji uporno govori da se ovo ne smije uraditi“, kazao je ministar komunikacija i saobraćaja BiH Edin Forto (Naša stranka).
Pa, onda, kako to obično biva, slijedi prebacivanje odgovornosti.
„Zato što je to nadležnost entiteta. Dok sjede srpski predstavnici iz ove strukture okupljene oko SNSD-a - neće. Kanton Sarajevo je to htio da uradi, ali tada struktura, koja nije korespondirala sa strukturom u KS-u, na nivou Vijeća ministara BiH to nije dozvolila da prijeđe na način finansiranja i upravljanja od strane KS-a. Zašto bi to sad bilo na nivou institucija BiH kada to nije primarna ustavna nadležnost institucija BiH?“, poručio je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD)
Da li takve stavove možemo smatrati dobronamjernim? Nije zgoreg podsjetiti: problem zanemarivanja ove insitucije vuče se još od 90-ih, kada je svaki potez prema njezinoj zašititi bio tek privid, mrtva trka praznih obećanja i konkretnih akcija.
„Temeljni problem je politički i on seže u devedesete, pa čak možda i u posljednje godine osamdesetih, i tiče se nastojanja koje je i dalje vrlo živo, vrlo žilavo, vrlo dobro strukturirano, zasnovano da se razore kulturne institucije Bosne i Hercegovine i samim tim obesmisli se država, zemlja Bosna i Hercegovina kao takva“, kaže pisac Nihad Hasanović.
„Kako se došlo do blokade svih tih procesa, to je jedna horor priča koja traje od 1992. godine, od 25. ili 24. augusta, kada je zgrada Vijećnice i biblioteka kad spaljena. Faktički sve do dan-danas taj problem ovo društvo, ova zajednica nije do kraja riješilo“, napominje pisac Jasmin Agić.
Dakle, na snazi je još trend poslušničke kulture. Ne čudi stoga što je opstanak Biblioteke pa i preostalih 6 institucija sveden na prosjački štap. Jedina sreća u nesreći je ta što je Federalna vlada uplatile doprinose za 4 mjeseca, a isti su upjseli pokriti samo režijske troškove. Kako dalje - ne znaju ni sami uposlenici.
„Za 2025. godinu mi nemamo nikakvih planiranih sredstava. Iako smo državna inistitucija, od države u prošloj godini nismo dobili niti feninga“, dodaje Žero.
Iako nemamo zvaničan komentar OHR-a i ne znamo kakva će biti sljedeća intervencija Christiana Schmita, kultura je platila cijenu nebrige kulturnih vlasti. Rad Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH ima rok trajanja - i kraći je nego što mislimo.
federalna.ba