Iranski vladari suočavaju se s krizom legitimiteta usred širenja nemira

S obzirom na to da se antivladini nemiri u Iranu brzo razvijaju i strani pritisak raste, čini se da klerikalni establišment za sada nije u stanju nositi se s onim što je postalo kriza legitimiteta u srcu Islamske Republike.

Demonstracije, koje su počele prošlog mjeseca u Teheranu, proširile su se na 31 provinciju Irana, ali još nisu dostigle razmjere nemira iz 2022-2023. godine, izazvanih smrću Mahse Amini dok je bila u pritvoru zbog navodnog kršenja islamskog kodeksa oblačenja, piše Reuters.

Počelo je u Teheranu s trgovcima u Velikom bazaru, ogorčenim zbog naglog pada vrijednosti rijala, a najnoviji protesti sada uključuju druge, uglavnom mlade muškarce, a ne žene i djevojke koje su igrale ključnu ulogu u protestima nakon ubistva Amini.

Američka agencija Human Rights Activists News Agency (HRANA) izvijestila je da su tokom nemira ubijena najmanje 34 demonstranta i četiri pripadnika sigurnosnih snaga, a 2.200 ljudi je uhapšeno.

U Iranu je u četvrtak došlo do prekida interneta u cijeloj zemlji, a koji će, prema navodima grupe za praćenje interneta NetBlocks, trajati i danas. To se poklopilo s pozivima iz inozemstva na nove proteste od Reze Pahlavija, sina posljednjeg iranskog šaha svrgnutog u Islamskoj revoluciji 1979. godine.

Gotovo pet decenija nakon Islamske revolucije, iranski vjerski lideri bore se da premoste jaz između svojih prioriteta i očekivanja mladog društva.

- Samo želim živjeti mirnim, normalnim životom Umjesto toga, oni (vladari) insistiraju na nuklearnom programu, podršci oružanim grupama u regionu i održavanju neprijateljstva prema Sjedinjenim Državama. Te politike su možda imale smisla 1979. godine, ali ne danas. Svijet se promijenio - rekla je Mina, 25-godišnja nezaposlena diplomantica univerziteta iz zapadne provincije Lorestan. 

Bivši visoki zvaničnik iz reformističkog krila establišmenta rekao je da se ideološki stubovi Islamske Republike, od nametnutih kodeksa oblačenja do izbora u vanjskoj politici, ne uklapaju u stavove mlađih od 30 godina, koji čine gotovo polovinu populacije.

- Mladi više ne vjeruju u revolucionarne slogane, žele živjeti slobodno - rekao je.

Nošenje hidžaba, koji je bio žarišna tačka tokom protesta nakon Amini, sada se selektivno provodi. Mnoge Iranke sada otvoreno odbijaju da ga nose na javnim mjestima, prekidajući tradiciju koja je dugo definirala Islamsku Republiku.

Tokom aktuelnih protesta, mnogi demonstranti izražavaju bijes zbog podrške Teherana militantima u regionu, uzvikujući slogane poput "Ne Gaza, ne Liban, moj život za Iran", što signalizira frustraciju zbog prioriteta establišmenta.

Regionalni utjecaj Teherana oslabljen je izraelskim napadima na njegove saveznike, od Hamasa u Gazi do Hezbollaha u Libanu, Huta u Jemenu i milicija u Iraku, kao i svrgavanjem bliskog iranskog saveznika, sirijskog diktatora Bashara al-Assada.

U videu podijeljenom na platformi X, demonstranti u drugom najnaseljenijem gradu Mašhadu, na sjeveroistoku, viđeni su kako skidaju veliku iransku zastavu s jarbola i trgaju je.

Ljudi su se sukobili sa sigurnosnim snagama u teheranskom Velikom bazaru, a demonstranti su marširali kroz Abdanan, grad u jugozapadnoj provinciji Ilam.

U videu iz sjeveroistočnog grada Gonabada, mladići su viđeni kako izlaze iz jedne džamije i pridružuju se velikoj grupi demonstranata koji su ih bodrili, u očitom ustanku protiv vjerskih vođa. Alex Vatanka iz Instituta za Bliski istok rekao je da je iranski klerikalni sistem preživio ponovljene cikluse protesta represijom i taktičkim ustupcima, ali da ta strategija doseže svoje granice.

- Promjena sada izgleda neizbježno, kolaps režima je moguć, ali ne i zagarantiran - rekao je.

U drugim zemljama regiona poput Sirije, Libije i Iraka, dugogodišnji lideri pali su tek nakon kombinacije protesta i vojne intervencije.

Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je da bi mogao pomoći iranskim demonstrantima ako na njih otvore vatru sigurnosne snage.

- Spremni smo i naoružani - objavio je 2. januara, sedam mjeseci nakon što su izraelske i američke snage bombardirale iranska nuklearna postrojenja u 12-dnevnom ratu.

federalna.ba/Fena