Iranski mediji javljaju o stotinama poginulih i ranjenih u američko-izraelskim napadima

Iranski mediji izvještavaju da je u napadima koje su izveli Sjedinjene Američke Države i Izrael poginula najmanje 201 osoba, dok je 747 ljudi ozlijeđeno. Prema tim izvještajima, mnogi od stradalih su civili, a situacija u pogođenim područjima opisuje se kao kritična.

Istovremeno, izraelske hitne službe izvijestile su da je u napadima ranjeno 94 osobe. Među ozlijeđenima nalazi se i jedan tinejdžer koji je lakše pogođen krhotinama, dok su drugi pretrpjeli ozljede od eksplozija. Hitne službe navode da su do sada 89 osoba primile medicinsku pomoć zbog lakših ozljeda.

Situacija u zemljama regiona izaziva veliku zabrinutost zbog rastuće eskalacije sukoba, a spasilačke ekipe rade na pružanju pomoći ozlijeđenima, dok vlasti prate sigurnosnu situaciju i pozivaju građane na oprez.

U ranim jutarnjim satima, oko 09:40 po lokalnom vremenu (06:10 GMT), stanovnici nekoliko iranskih gradova prijavili su snažne eksplozije koje su odjeknule širom regije. Snimke koje se brzo šire društvenim mrežama prikazuju ljude kako u panici bježe s mjesta udara, dok se u pozadini čuju vrisci i plač.

Iako je strah od daljnjih napada vidljiv, BBC Persian ističe da se među nekim stanovnicima osjeća i olakšanje, pa čak i slavlje, jer vjeruju da bi pad režima mogao doći samo vojnom intervencijom. U jednom videu žena s olakšanjem izjavljuje da je pogođena rezidencija Ajatollaha Hameneija, dok u drugoj snimci tinejdžeri u školi plešu i pjevaju o napadima, uzvikujući: „Volim Trumpa.“

Pripreme i strah prije napada

Mnogi stanovnici Teherana očekivali su mogući američki napad već od petka navečer. Duge kolone formirale su se na benzinskim stanicama, a mnogi građani glavnog grada započeli su putovanje prema sjeveru, bliže Kaspijskom moru, u nadi da će se tamo osjećati sigurnije.

S gotovo potpunim prekidom interneta u Iranu otkako su počeli napadi, komunikacija iz zemlje postala je gotovo nemoguća. Nekolicina ljudi uspjela je povremeno pristupiti internetu koristeći satelitski internet SpaceX Starlink i virtualne privatne mreže (VPN), što im je omogućilo kratkotrajnu vezu s vanjskim svijetom.

BBC je uspio kontaktirati nekoliko prorežimskih izvora u Teheranu koji su opisali stanje u gradu. „Čuli smo mnoge eksplozije. Živim u središtu Teherana,“ rekao je jedan izvor. „Sve je bilo normalno dok Sjedinjene Američke Države i Izrael nisu počeli napadati grad. Naša djeca su tog jutra išla u školu, morali smo po njih odmah.“

Drugi je izvijestio o zvuku borbenih aviona i dvjema eksplozijama u ranim jutarnjim satima dok je bio u uredu na sjeveru grada. Atmosfera je bila napeta, a u zraku se osjećao strah od rata. Stanovnici su također kupovali zalihe hrane i konzerve u strahu od produljenih sukoba.

Jedan stanovnik Teherana putem Starlinka opisao je veliku prisutnost sigurnosnih snaga na ulicama koje vode prema kompleksu Leadership House, rezidenciji vrhovnog vođe.

Prije potpunog prekida interneta, neki građani su putem društvenih mreža objavljivali poruke u slučaju da budu pogođeni napadima. „Ako umrem, ne zaboravite da i mi postojimo – oni koji se protive bilo kojoj vojnoj intervenciji i koji ćemo postati samo broj u izvještajima o poginulima,“ napisao je jedan Iranac. Drugi je dodao: „Prokleta islamska diktatura koja je izazvala ovaj rat. Već smo preživjeli tri rata.“

Mnogi su istaknuli zabrinutost zbog sigurnosti djece i otežane komunikacije: „Internet je gotovo pa isključen... Ako mreža potpuno padne, znajte da nismo vojnici nijednog lidera i da nismo kolateralna šteta. Mi smo ljudi i imamo pravo na život. Pokušajte učiniti našu budućnost demokratskom, a ne ovisnom o pojedincima.“

Jedan korisnik je apelirao: „Obećajte da ćete, ako nam se nešto dogodi, brinuti o našoj djeci i biti prema njima iznimno ljubazni. Recite im da smo učinili sve što smo mogli – pridružili se tihim prosvjedima, glasali, radili po više smjena i podnijeli velike patnje.“

Podijeljene reakcije građana

Prema BBC Persian, mnogi Iranci koji su preživjeli jednu od najkrvavijih represija nad civilima u modernoj historiji sada pozdravljaju pad režima, čak i ako bi do njega došlo vojnom intervencijom i smrću visokih dužnosnika. S druge strane, neki strahuju da zračni udari sami po sebi možda neće dovesti do kolapsa režima, nego bi moglo doći do njegovog jačanja i brutalnijeg odnosa prema vlastitim građanima.

Podsjetimo, više od mjesec dana prije sukoba, tokom velikih protesta u kojima su hiljade ljudi poginule, američki predsjednik Donald Trump pozivao je Irance da nastave s protestima i obećavao da će im pomoći. Sada neki Iranci tvrde da su primili SMS poruke s porukom „Pomoć je stigla“, koje ih pozivaju da ostanu kod kuće i da snage režima polože oružje.

Jedan Iranac koji živi u inozemstvu i protivi se vojnoj intervenciji komentirao je: „Prve žrtve ovog rata su 40 djevojčica u Minabu, pogođene raketnim napadom. Je li ovo rat kojem se veselimo?“

Nepovjerenje prema iranskom režimu čini službene izvještaje mnogima teško prihvatljivima, a dio stanovništva režim direktno krivi za incident: „Čak i ako režim nije namjerno gađao škole, smrt djece u Minabu ostaje odgovornost Islamske Republike. Ljudi nemaju skloništa, internet je isključen, telefoni ne rade, a nije bilo upozorenja da djeca ostanu izvan škole. U ovim uvjetima minimalni zahtjev je ostati kod kuće.“

federalna.ba