Iran prijeti novim ekonomskim pritiskom kroz kontrolu podmorskih internet kablova

Iran, ohrabren uspješnom ratnom blokadom Hormuškog moreuza, okreće se novom strateškom pritisku na globalnu ekonomiju — podmorskim internet kablovima koji prolaze ispod ovog ključnog pomorskog pravca, prenosi CNN.

Ti kablovi prenose ogroman dio internet i finansijskog saobraćaja između Evrope, Azije i Perzijskog zaljeva.

Plan: naplata za korištenje internet infrastrukture

Teheran želi uvesti naknade najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama za korištenje podmorskih kablova, dok su provladini mediji implicitno zaprijetili mogućim prekidima saobraćaja ako firme ne pristanu na uslove.

„Uvest ćemo naknade za internet kablove“, poručio je vojni glasnogovornik Ebrahim Zolfaghari na platformi X.

Prema izvještajima, iranski zakonodavci razmatrali su plan koji bi mogao obuhvatiti kablove koji povezuju zemlje Zaljeva s Evropom i Azijom, uključujući kompanije poput Googlea, Microsofta, Mete i Amazona.

Ključna infrastruktura globalnog interneta

Podmorski kablovi čine osnovu globalne digitalne povezanosti i prenose većinu svjetskog internet saobraćaja.

Stručnjaci upozoravaju da bi eventualni poremećaji mogli imati široke posljedice — od bankarskih sistema i cloud infrastrukture do vojne komunikacije, trgovine i online usluga.

„Rat kablova“ nije nov

Prvi transatlantski telegram poslan je putem podmorskog kabla 1858. godine, a sadržavao je 98 riječi čestitke britanske kraljice Viktorije američkom predsjedniku Jamesu Buchananu. Poruka je putovala više od 16 sati prije nego što je stigla.

Značaj podmorskih kablova od tada je eksponencijalno porastao. Praksa ometanja podmorskih komunikacijskih kablova datira skoro dva stoljeća unazad, još od postavljanja prvog telegrafskog kabla u Engleskom kanalu 1850. godine.

Među prvim potezima u Prvom svjetskom ratu, Velika Britanija je presjekla ključne njemačke telegrafske kablove, čime je prekinula komunikaciju s njenim vojnim snagama.

Većina modernih oštećenja kablova ne uzrokuje velike poremećaje jer operateri mogu brzo preusmjeriti saobraćaj kroz globalnu mrežu podmorskih sistema.

Ipak, svako veće oštećenje danas imalo bi daleko ozbiljnije posljedice nego u doba telegrafa, s obzirom na gotovo potpunu zavisnost svijeta od protoka podataka kroz ove kablove.

Moguće posljedice: „digitalna katastrofa“

Iako Iran nije direktno najavio sabotažu, državni mediji i zvaničnici ranije su slali poruke o mogućim mjerama protiv protivnika u regionu.

Stručnjaci upozoravaju da bi eventualni napad na kablove mogao izazvati tzv. „kaskadnu digitalnu katastrofu“, s prekidima interneta u više regija.

Posebno bi pogođene mogle biti zemlje Zaljeva, Indija i dijelovi Afrike, uz potencijalne poremećaje u finansijskim transakcijama i energetskom sektoru.

Strateški značaj Hormuškog moreuza

Hormuški moreuz već je ključna tačka globalne energetske trgovine, a sada se sve više posmatra i kao digitalni čvor svjetske infrastrukture.

Iran time, prema analitičarima, pokušava svoju geografsku poziciju pretvoriti u dugoročnu ekonomsku i stratešku polugu pritiska.

Teheran se poziva na Konvenciju UN o pravu mora (UNCLOS), tvrdeći da ima pravo da postavi uslove za kablove koji prolaze kroz njegove teritorijalne vode.

Međutim, stručnjaci ističu da je pravna situacija složena, posebno kada su u pitanju postojeći kablovi i međunarodni ugovori.

federalna.ba