Iran poziva SAD da pokaže minimalnu dobru volju
Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baghaei izjavio je u utorak da Sjedinjene Američke Države moraju iskoristiti priliku i pokazati „minimalnu dobru volju“ ukoliko su ozbiljne po pitanju diplomatije.
Baghaei je za državnu televiziju Press TV rekao da međunarodna zajednica pomno prati poteze SAD-a i očekuje konstruktivan pristup.
Ocijenio je da je rat protiv Irana bio „rat po izboru“ koji su pokrenule Sjedinjene Američke Države te da su njegove posljedice imale globalni utjecaj.
Dodao je da su se obrazloženja Washingtona mijenjala od „neposredne prijetnje“ do povezivanja sukoba s iranskim nuklearnim programom.
Naglasio je da su nuklearne aktivnosti Irana mirnodopske prirode, ocijenivši da su suprotne tvrdnje poslužile kao izgovor za, kako je naveo, nezakonit rat.
Kritike na račun UN-a
Baghaei je istakao da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija nije adekvatno odgovorilo na, kako je rekao, agresiju, ocijenivši da nije bilo u stanju ispuniti svoju ulogu u očuvanju međunarodnog mira i sigurnosti.
Prema njegovim riječima, izostanak reakcije u slučajevima Pojasa Gaze, Libana i Irana ukazuje na strukturalna ograničenja sistema UN-a.
„U takvim okolnostima, jedina garancija jeste vlastiti kapacitet države“, rekao je, naglašavajući potrebu jačanja odbrambenih sposobnosti.
Hormuški moreuz: „Zakonite i neophodne mjere“
Govoreći o situaciji u Hormuškom moreuzu, Baghaei je naveo da su potezi Irana zakoniti i u skladu s domaćim i međunarodnim pravom.
Istakao je da Iran, kao obalna država, ima pravo preduzeti mjere za zaštitu svoje sigurnosti, posebno nakon što su, kako tvrdi, SAD i Izrael koristili regionalne teritorije u sukobu.
Dodao je da Teheran pregovara s Omanom o mehanizmima za siguran prolazak brodova kroz moreuz.
Naglasio je da Iran nastoji očuvati slobodu plovidbe uz istovremeno osiguranje sigurnosti, što je opisao kao „odgovoran pristup“.
Tenzije i dalje visoke
Tenzije su i dalje povišene otkako su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli napade na Iran 28. februara, nakon čega su uslijedile uzvratne akcije Teherana i poremećaji u Hormuškom moreuzu.
Primirje je stupilo na snagu 8. aprila uz posredovanje Pakistana, ali pregovori u Islamabadu nisu rezultirali trajnim sporazumom. Američki predsjednik Donald Trump kasnije je produžio primirje bez jasno definisanog roka.
federalna.ba/AA