Iran planira trajno isključenje pristupa globalnom internetu

Iran planira trajno prekinuti pristup globalnom internetu, dopuštajući povezivanje isključivo osobama koje je provjerio režim, tvrde iranski aktivisti za digitalna prava, prenio je The Guardian.

„U toku je povjerljivi plan kojim bi se međunarodni pristup internetu pretvorio u ‘državnu privilegiju’“, navodi se u izvještaju organizacije Filterwatch, koja prati internet cenzuru u Iranu, pozivajući se na više izvora unutar zemlje.

U izvještaju se dodaje da su državni mediji i vladini zvaničnici već signalizirali da je riječ o trajnoj promjeni, upozoravajući da se neograničen pristup internetu neće vratiti ni nakon 2026. godine.

Internet samo za „provjerene“ građane

Prema planu, Iranci koji dobiju sigurnosnu dozvolu ili prođu vladine provjere imali bi pristup filtriranoj verziji globalnog interneta, rekao je Amir Rashidi, direktor organizacije Filterwatch. Svi ostali građani imali bi pristup isključivo nacionalnom internetu – domaćoj, paralelnoj mreži potpuno odsječenoj od ostatka svijeta.

Aktuelna obustava interneta u Iranu počela je 8. januara, nakon 12 dana eskalirajućih antivladinih protesta. Prema dostupnim informacijama, hiljade ljudi su ubijene, iako se čini da su protesti oslabili usljed jake represije.

Jedna od najtežih internet blokada u historiji

Zbog potpune blokade, iz Irana izlazi vrlo malo informacija. Riječ je o jednoj od najtežih internet obustava u historiji, koja traje duže od egipatskog isključenja interneta tokom protesta na trgu Tahrir 2011. godine.

Prema navodima iranskih medija, vladin portparol izjavio je da će međunarodni internet ostati isključen najmanje do Nowruza, perzijske Nove godine, 20. marta.

„Plauzibilno, ali zastrašujuće“

Bivši zvaničnik američkog State Departmenta, koji je radio na pitanjima internet cenzure, izjavio je da je ideja o trajnom prekidu Irana s globalnim internetom „plauzibilna i zastrašujuća“, ali i izuzetno skupa.

„Nije isključeno da će to učiniti, ali ekonomske i kulturne posljedice bile bi ogromne. Mogu ozbiljno precijeniti vlastite mogućnosti“, rekao je on.

Rashidi je dodao: „Izgleda da su vlasti zadovoljne trenutnim nivoom povezanosti i vjeruju da im je ova vrsta blokade pomogla da uspostave kontrolu nad situacijom.“

Šesnaest godina priprema za digitalnu kontrolu

Aktuelna obustava interneta predstavlja kulminaciju 16-godišnjeg nastojanja iranskih vlasti da učvrste kontrolu nad digitalnim prostorom. Jedan dio tog sistema podrazumijeva sofisticirano filtriranje internet saobraćaja, kojim se malom broju ljudi omogućava pristup globalnom internetu, dok se ostali blokiraju – praksa poznata kao „whitelisting“.

Prema istraživačima iz organizacija Project Ainita i Outline Foundation, ova tehnologija je vjerovatno omogućena uz pomoć kineskog izvoza nadzorne opreme. Istraživači su tražili anonimnost zbog represije nad aktivistima za digitalna prava.

Tehnologija masovnog nadzora

Sistem se oslanja na visokokapacitetne „middlebox“ uređaje, koji se povezuju direktno na mrežne kablove kako bi nadzirali i manipulirali internet saobraćajem. Komercijalno dostupni sistemi danas se mogu proširiti na nivo koji omogućava nadzor cjelokupnog internet saobraćaja jedne države – uključujući praćenje pojedinačnih korisnika i blokiranje web stranica, protokola i VPN alata.

„Oprema za cenzuru nalazi se na svakoj mreži i vlada može spriječiti povezivanje u oba smjera“, naveli su istraživači.

Nacionalni internet kao paralelni digitalni svijet

Drugi stub kontrole je iranski nacionalni internet, kojem se može pristupiti samo unutar zemlje. On omogućava korištenje ograničenog broja web stranica i aplikacija koje je razvila država, uključujući domaće servise za razmjenu poruka, pretraživače, navigacijske aplikacije i platformu za streaming videa sličnu Netflixu.

Ova mreža je pod stalnim nadzorom i gotovo u potpunosti odsječena od globalnog interneta.

Lekcije iz protesta 2009. godine

Iran radi na uspostavi nacionalnog interneta još od 2009. godine, kada su vlasti privremeno isključile internet tokom masovnih protesta nakon reizbora Mahmouda Ahmadinejada i shvatile da potpuna obustava ima ogromne ekonomske posljedice.

„Tada su jednostavno povukli kabl, bez razmišljanja. Nikada to ranije nisu uradili, i to je ozbiljno oštetilo sistem“, rekli su istraživači.

Do 2012. godine uspostavljeno je Vrhovno vijeće za sajberprostor, a vlasti su počele planirati fragmentirani, domaći internet.

Pristup „mrkve i batine“

Tokom naredne decenije, iranske vlasti su koristile strategiju „mrkve i batine“ kako bi primorale online kompanije, banke i internet provajdere da ključnu infrastrukturu prebace unutar zemlje. Onima koji su to učinili nudile su se poreske olakšice, dok je ostalima zabranjen rad u Iranu.

Godine 2015. grupa istraživača koristila je Bitcoin kako bi kupila serverski prostor u Iranu i skenirala IP adresni prostor zemlje. Otkrili su da Iran gradi potpuno odvojenu domaću mrežu, koristeći iste protokole kao i interne mreže u korporacijama ili domaćinstvima.

„To je kao kada ste u kancelariji i imate interne servere kojima ne možete pristupiti iz kafića – jednostavno ne postoji ruta prema van“, objasnio je jedan od istraživača.

Nova digitalna stvarnost

Iran je u tome uspio. Nacionalni internet funkcionira tokom protesta i trenutno je jedina opcija za većinu građana. Iako će se vjerovatno dalje razvijati, on ostaje nedostupan vanjskim korisnicima i nepovezan s globalnom mrežom.

Bivši američki zvaničnik ocijenio je da su kapaciteti kontrole interneta koje je Iran demonstrirao posljednjih dana znatno veći nego u nekim drugim autoritarnim režimima.

Ipak, ostaje otvoreno pitanje može li Iran dugoročno održati ovakvu digitalnu izolaciju.

„Zajednica za digitalna prava ima pravo da diže uzbunu“, rekao je. „Ali posljedice će biti izuzetno teške za same iranske vlasti, koje će snositi odgovornost za štetu nanesenu ekonomiji.“

federalna.ba