Iran nakon 110-dnevnog rata: Nova strategija ili stari sukobi u novom obliku

Precizne ideološke i političke lekcije koje će novo iransko rukovodstvo izvući iz 110-dnevnog rata mogle bi biti ključni faktor u određivanju da li će pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama rezultirati sporazumom koji bi spriječio razvoj nuklearnog oružja.

Takav ishod, prema ocjenama analitičara, mogao bi otvoriti novo poglavlje za iransku ekonomiju i istovremeno promijeniti ravnotežu snaga na Bliskom istoku.

Ključno pitanje koje se postavlja jeste da li novo rukovodstvo Irana i dalje djeluje kao ideološki projekt „islamskog krstaškog pohoda“, kako ga je nekada opisivao Henry Kissinger, ili se približava pragmatičnijem pristupu, kako sugeriraju pojedini američki zvaničnici.

Dodatnu neizvjesnost stvara i politički vakuum unutar zemlje, posebno zbog slabije vidljivosti povrijeđenog vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija, što mnogi opisuju kao period institucionalne neizvjesnosti.

Unutrašnje podjele oko dogovora sa SAD-om

Vrhovni lider, iako kritičan prema sporazumu, navodno je prepustio odluku predsjedniku Masudu Pezeshkianu, uz poruku da Iran neće prihvatiti prevelike zahtjeve SAD-a.

U samom političkom vrhu, dogovor je izazvao duboke podjele između pragmatičnih i tvrdolinijaških frakcija.

Dok jedni sporazum vide kao priliku za stabilizaciju i ekonomski oporavak, drugi ga nazivaju „katastrofom“ i izdajom revolucionarnih principa.

Američki predsjednik Donald Trump optužio je iransko rukovodstvo da ne djeluje u dobroj vjeri, dok je direktor CIA-e John Ratcliffe upozorio da postoje razlike između javnih i privatnih poruka Teherana.

Prema tim procjenama, postoji zabrinutost da bi Iran mogao odugovlačiti pregovore ili čak ubrzati razvoj nuklearnog programa ako procijeni da je to u njegovom interesu.

Strateški značaj Hormuškog moreuza

Analitičari ističu da je kontrola nad strateškim pravcima, poput Hormuškog moreuza, ojačala percepciju Irana kao regionalne sile s važnim geopolitičkim uticajem.

Neki iranski komentatori tvrde da je upravo geografija postala ključni izvor odvraćanja, možda čak i važniji od nuklearnog oružja.

Dio iranskog političkog establišmenta zagovara prekid ciklusa sukoba, pregovora i unutrašnjih protesta, uz fokus na stabilizaciju ekonomije.

Zvaničnici poručuju da bi uspjeh nove politike trebalo mjeriti ekonomskim rezultatima, a ne isključivo vojnom snagom i sigurnosnim pitanjima.

Promjena vanjskopolitičkog pravca

Nova strategija, prema analitičarima, uključuje veću otvorenost prema Kini i istočnim partnerima, uz pokušaj balansiranja između Istoka i Zapada.

Istovremeno, priznaje se da su prethodni pokušaji saradnje sa zapadnim ekonomijama bili ograničeni, posebno nakon povlačenja SAD-a iz nuklearnog sporazuma 2018. godine.

Iako dio političke elite vidi dogovor kao priliku za stabilnost, dio stanovništva ostaje skeptičan i razočaran.

Građani izražavaju zabrinutost zbog inflacije, sankcija i neizvjesne budućnosti, dok se politički sukobi unutar Irana i dalje intenziviraju.

Ključni trenutak za budući pravac Irana

Ishod unutrašnjih borbi i pregovora sa SAD-om mogao bi odrediti da li će Iran krenuti putem daljnje konfrontacije ili postepene normalizacije odnosa sa Zapadom.

U tom smislu, 110-dnevni rat ostaje potencijalna prekretnica koja oblikuje novu političku realnost u zemlji i regionu, prenosi The Guardian.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.