Brutalna represija u Iranu: Više od 2.500 ubijenih, hiljade pritvorenih i prijetnje pogubljenjima

Vlada Irana signalizirala je da će pritvoreni demonstranti biti suočeni s brzim suđenjima i pogubljenjima, ignorišući prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će intervenirati ako vlasti nastave s represijom.

Komentari iranskog glavnog sudije uslijedili su dok su grupe za ljudska prava upozoravale da bi pogubljenja demonstranata mogla uskoro uslijediti. Jedan 26-godišnji demonstrant, Erfan Soltani, prvi antirežimski demonstrant kojem je izrečena smrtna kazna, trebao je biti pogubljen danas. Nije bilo jasno je li pogubljenje izvršeno, jer vlasti obično sprovode smrtne kazne u zoru.

“Potpuno sam šokirana, osjećam se kao da sanjam,” rekla je Somayeh, rođaka Soltanija za CNN. “Ljudi su vjerovali Trumpovim riječima i izašli na ulice. Molim vas, nemojte dozvoliti da Erfan bude pogubljen.”

Trump prijeti snažnom reakcijom

Iranski signal da će nastaviti s pogubljenjima došao je uprkos Trumpovoj prijetnji da će “poduzeti vrlo snažne mjere” ako iranske vlasti počnu pogubljavati demonstrante ove sedmice.

Izraelske procjene, prema Reutersu, sugeriraju da je Trump odlučio intervenirati u Iranu, ali još uvijek nije jasno u kojem obliku ili obimu bi vojna akcija mogla biti provedena.

“Ako to učine, mi ćemo poduzeti vrlo snažne mjere,” rekao je Trump za CBS, nekoliko sati prije nego što je trebao biti informisan o broju žrtava u Iranu.

Susjedne zemlje Iranu, uključujući Tursku, Egipat i Saudijsku Arabiju, navodno su odvraćale SAD od intervencije, upozoravajući da bi to moglo izazvati “rat u punom obimu”, s ozbiljnim posljedicama za Bliski istok i globalnu ekonomiju.

Brutalna represija u Iranu

Broj poginulih u Iranu porastao je dok su vlasti sprovodile brutalnu represiju; prema američkoj agenciji za ljudska prava HRNA-i, 2.571 osoba je poginula, a više od 18.100 je uhapšeno. Smrtni bilans dvosedmičnih protesta nadmašuje bilo koji drugi od iranske revolucije 1979. godine.

Demonstranti su rekli da je u srijedu bila velika sigurnosna prisutnost dok su vlasti pripremale masovnu sahranu 300 pripadnika sigurnosnih snaga i civila poginulih u demonstracijama.

“Vrlo smo uplašeni zbog zvukova [pucnjave] i protesta,” rekla je majka dvoje djece za AP. “Čuli smo da su mnogi poginuli i mnogi povrijeđeni. Sad je mir uspostavljen, ali škole su zatvorene i bojim se poslati djecu u školu.”

Amnesty International je posebno istakao Soltanijev slučaj, upozoravajući da bi iranske vlasti mogle “opet pribjeći brzim suđenjima i proizvoljnim pogubljenjima kako bi ugušile i zastrašile neslaganje.”

Brza pravda po riječima iranskog sudije

Glavni iranski sudija Gholamhossein Mohseni-Ejei rekao je državnim medijima: “Ako želimo nešto učiniti, moramo to učiniti sada. Ako želimo nešto poduzeti, moramo to učiniti brzo. Ako odgodimo dva ili tri mjeseca, nema istog efekta. Ako želimo djelovati, moramo brzo.”

Prošle godine, prema norveškoj organizaciji Iran Human Rights, u Iranu je obješeno najmanje 1.500 ljudi.

Reakcije i međunarodni kontekst

Trump je na društvenoj mreži Truth Social podržao demonstrante: “Iranski patrioti, NASTAVITE PROTESTOVATI – PREUZMITE VAŠE INSTITUCIJE!!!” napisao je. “Sačuvajte imena ubica i zlostavljača. Platit će veliku cijenu. Otkazao sam sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok besmislena ubistva demonstranata ne prestanu. POMOĆ JE NA PUTU.”

Iranska misija u UN-u odgovorila je da će Trumpova politika “ponovno propasti”, tvrdeći da SAD koriste krizu kao izgovor za vojnu intervenciju.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je ocijenilo američki pritisak kao pokušaj “destabilizacije i uništavanja iranske države.”

Kontrola interneta i represija medija

Iranske vlasti tvrde da su ponovno preuzele kontrolu nad zemljom nakon noćnih masovnih protesta. U utorak su Iranci prvi put u danima mogli obavljati međunarodne telefonske pozive nakon što su vlasti prekinule komunikacije.

Sigurnosne službe navodno su pretraživale Starlink terminale za satelitski internet, a stanovnici sjevernog Teherana prijavili su upade u zgrade sa satelitskim antenama.

Dok je satelitska televizija u Iranu zabranjena, mnogi u Teheranu imaju antene kod kuće, a vlasti su u posljednjim godinama uglavnom odustale od primjene zakona. Aktivisti su rekli da Starlink pruža besplatan internet u Iranu.

Prisilna priznanja i represija

Iranski državni mediji emitovali su najmanje 97 priznanja demonstranata od 28. decembra, prema HRANA-i. Grupa tvrdi da su priznanja prisiljena, često nakon torture, što može dovesti do ozbiljnih posljedica, uključujući pogubljenje od strane države.

Svjedoci su za Associated Press rekli da su policija i sigurnosni službenici bili prisutni na glavnim raskrsnicama, a pripadnici sigurnosnih službi u civilu su se kretali javnim prostorima.

Policija za razbijanje nereda nosila je kacige i pancire, dok su nosili pendrecima, štitovima, sačmaricama i bacačima suzavca.

federalna.ba/The Guardian