Inzko: Sazrelo je vrijeme za sankcije; Tužilaštvo BiH je zakazalo

Nakon dvije godine tišine Valentin Inzko direktno je prozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine jer ne procesuira negatore genocida i one koji veličaju osuđene ratne zločince. Šta Vlantin Inzko, bivši visoki predstavnik u našoj zemlji, misli o svom posljednjem potezu prije odlaska iz Bosne i Hercegovine. O politici ne želi još da govori, o Schmidtu još manje, ali zbog djelovanja Milorada Dodika i RS smatra da je vrijeme za sankcije. U ekskluzivnom intervju za Mrežu, Inzko poručuje da u Evropskoj uniji nema mjesta za negatore genocida, Srebrenica je prestrašna, nepojmljiva za normalnog čovjeka.

„Za mene je Srebrenica najveća katastrofa, prestrašno i nepojmljivo za normalnog čovjeka“, kaže Inzko.

Dvije su godine otkako je nametnuo izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojim je zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločina. Inzko navodi kako se, prema nekim statistikama, negiranje genocida smanjilo za oko 80 posto, ali da i dalje postoji. Međutim, pravda je dostižna i svako mora pred njeno lice, ona ne radi na sprint već na duge pruge, poručuje Inzko. Ilustrira to činjenicom da su nedavno izrečene presude oko 100 godina dvojici nacista iz Drugog svjetskog rata.

„Tako će se desiti i u vezi sa Srebrenicom, ali i drugim velikim pokoljima koji se mogu kvalificirati kao genocid, poput Prijedora. Pravda će biti postignuta i u to sam siguran.“

Upitan da prokomentira zašto Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne procesuira prijave u vezi s negiranjem genocida ili ih čak odbacuje, Inzko kaže: „Ne znam kako oni razmišljaju. U Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata to je radila međunarodna zajednica, a poslije nje sama Njemačka. Tužilaštvo mora da se pita zašto nije procesuiralo neke političare, neke građane, jer je bilo očigledno da negiraju genocid, a neki čak prave i šale u vezi s tim. To je zaista degutantno, ali siguran sam da će Tužilaštvo u budućnosti biti striktnije, profesionalnije i da će doći i do tih procesuiranja.“

Nema opravdanja za neprocesuiranje

Ističe kako ne smije biti opravdanje nedostatak sudske prakse u procesuiraju negiranja genocida, jer takve prakse postoje u međunarodnim sudovima. Uz to, postoji i dosta dobra dokumentacija - od Prijedora, Višegrada do Srebrenice - koja će poslužiti za procesuiranje ostalih zločina.

Skoro 30 godina nakon genocida u Srebrenici i dalje se on negira, žrtve predstavljaju kao agresori, a agresori kao žrtve. Neki izbjegavaju istinu, ali istina će na kraju pobijediti i osloboditi sve narode koji se plaše da je priznaju. To, poručuje Inzko, piše i u Svetom pismu: „Istina oslobađa.“

„To mora svaki narod da učini sam zbog sebe, a onda takvi narodi mogu krenuti dalje i biti uspješniji kao što su Njemačka i Austrija, koje se i danas suočavaju sa svojom prošlošću. Njemački političari kažu da je Njemačka bila kriva u Drugom svjetskom ratu, da je nacizam bio kriv i da je prouzrokovao milione žrtava. Zato je danas Njemačkoj lakše“, ističe Inzko.

Prema njegovim riječima, političari na visokim funkcijama koji negiraju genocid misle kako će na taj način dobiti neke političke poene, ali dugoročno oni gube, pogotovo u očima Evropske zajednice.

„Ursula von der Leyen je poručila da za one političare koji veličaju ratne zločince nema mjesta u EU. Možda će neki političar reći da ga ne interesuju EU i vladavina prava, ali nijedan političar ne želi da bude u izolaciji, da ga niko ne prima, da nigdje ne može da putuje. EU je tu potpuno jasna“, naglasio je Inzko.

Navodi kako je jedna od prvih reakcija EU na negiranje genocida i zločina uskraćivanje sredstava RS-u za koridor 5c. Smatra da će ih biti još.

Dario Kordić je ratni zločinac, bez obzira na odležanu kaznu

„Za veličanje genocida i zločinaca nema mjesta u Evropi, ali moramo biti svjesni da u svijetu postoji 'takmičenje konflikata'. U tom 'takmičenju' ljudi su zaboravili na Bosnu i Hercegovinu. Međutim, sada se fokus vraća, pogotovo nakon invazije Rusije na Ukrajinu i tu možemo očekivati više koncentracije na Bosnu i Hercegovinu“, smatra Inzko.

Komentirao je i izjave domaćih političara u kojima zločince promoviraju u heroje te da pojedini visoki zvaničnici, poput ministrice obrazovanja u Vladi FBiH Sanje Vlaisavljević, smatraju da ratne zločince treba rehabilitovati.

„Dario Kordić je ratni zločinac. Osuđen je i odležao 17 godina. Ali on ostaje ratni zločinac i zločin ostaje zločin, bez obzira na to da li je on sad na slobodi ili nije, bez obzira na to da li je, kako kaže, sreo Isusa i imao neke vizije u zatvoru.“

Dodaje kako neki političari imaju pogrešne pretpostavke šta je dobro za njihove narode kako trebaju braniti neke interese.

„Najviše bi branili interese svoga naroda kroz pokajanje i neku katarzu, jer bi tako narod lakše išao naprijed.“

U tom kontekstu spomenuo je Hatidžu Mehmedović.

„Ona je izuzetna i mudra žena. Izgubila je u Srebrenici 32 rođaka, muža, dva sina, oca... i ona je rekla da Srebrenica treba biti mjesto pomirenja i oprosta. Rekla je da je oprost najveći dokaz ljubavi. Čak je govorila o tome da bi Srbi počinioci masakra i ubice mogli doći privatno na to groblje, pokajati se i tražiti oprost. I njima bi bilo na taj način lakše. Ona nikada nije govorila o osveti“, podsjetio je Inzko.

Govori kako je čitao stenograme sjednica Skupštine RS-a te kako je na jednoj sjednici 1992. Ratko Mladić upozorio prisutne da je ono što namjeravaju uraditi genocid.

„Jasno je rekao da je to genocid i to znaju svi, i ljudi koji su tamo sjedili, ali ga oni i danas veličaju kao heroja i osnivača RS-a. Međutim, to će prestati“, ocjenjuje Inzko.

Na opasku da već dvije godine imamo zakon koji zabranjuje negiranje genocida, a da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije uspjelo podići niti jednu optužnicu, Inzko kaže kako je to neshvatljivo, kao i činjenica da postoji spisak ratnih zločina koji je Međunarodni tribunal u Haagu predao domaćem tužilaštvu, koji su nedvojbeni i kristalno jasni, ali se ne procesuiraju. Tu je domaće tužilaštvo potpuno zakazalo, istakao je on.

Zahtjev žrtava da – ako to već ne čini domaće tužilaštvo – procesuiranja zločina i genocida preuzme visoki predstavnik u BiH Inzko ocjenjuje kao posljednju mogućnost.

„Postoje još druge mogućnosti. Evropska unija ima direktivu da se ratni zločinci ne smiju glorificirati, a zločini ne smiju se relativizirati. Možda će EU sada uvesti sankcije i to bi bio još jedan stepen, ali najbolje bi bilo da domaće tužilaštvo radi svoj posao“, poručuje Inzko.

Počinioci da odu da se poklone žrtvama i zatraže oprost

Da li će međunarodna zajednica zbog negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca smijeniti političare koji to rade – to treba pitati Brisel, kaže Inzko. Podsjeća kako je prije dvije godine, dok je bio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, pisao Josephu Borellu zbog odlikovanja koja je NSRS dodijelila ratnim zločincima koji su pravosnažno osuđeni i tražio sankcije za sve one koji podržavaju ratne zločince ili ih veličaju. Tada to nisu uradili, podsjeća Inzko, ali smatra da je možda sazrelo vrijeme za to jer je više fokusa na Bosnu i Hercegovinu.

Također se mogu kazniti i oni koji krše Dejtonski sporazum i Ustav BiH. Milorad Dodik je posljednjim potezima međunarodnoj zajednici ponudio, kako navodi, zicer i ona bi trebala dejstvovati jer je sve manje strpljenja.

Osvrnuo se i na svoj mandat u Bosni i Hercegovini.

„Neki mi prebacuju da sam dugo čekao sa zakonom o negiranju genocida. Čiste savjesti mogu reći da su domaći akteri imali dovoljno vremena da donesu svoj zakon. Druga stvar zbog koje sam čekao je pravosnažna presuda Ratku Mladiću. Onda sam u pet ujutro otišao na grob Hatidže Mehmedović i mezarje u Potočarima, a u 12 sam potpisao tu odluku. Mislim da je bila potrebna i nije bila odluka protiv nekog naroda. Međutim, važnija od kazne je katarza. Ne možemo žmiriti i govoriti da se nije desilo. Znamo i ko je naredio da Srbi napuste Sarajevo, to su bili njihovi lideri. Prijetili su im smrću ako ne napuste Sarajevo. Istina je poznata, ali neki žele da je sakriju ili prilagode, uljepšavaju“, rekao je Inzko.

Prisustvovao je komemoraciji žrtvama genocida u Srebrenici. Kaže kako je dostojan ukop jedno od najstarijih ljudskih prava.

Bivši vosoki predstavnik u Bosni i Hercegovini imao je za kraj razgovora i poruku počiniocima zločina:

„Počiniocima preporučujem da odu u Srebrenicu, sami, možda uvečer, da se pokaju i traže oprost. Bit će im lakše. Za bol svake majke koja je izgubila sina, bila ona bošnjačka, srpska ili neka druga, treba imati empatiju. Treba saosjećati i pomoći ljudima da naprave korak. Taj korak preporučujem i ljudima koji su bili ratni zločinci, da traže oprost i pruže ruku.“

federalna.ba

Valentin Inzko Srebrenica genocid u Srebrenici
Mreža genocid u Srebrenici
0 23.04.2024 21:43
NSRS genocid u Srebrenici negiranje genocida Tužilaštvo BiH
0 19.04.2024 21:07
Ambasada SAD Srebrenica BiH genocid
0 19.04.2024 19:13
genocid u Srebrenici Željko Komšić Denis Bećirović Zlatko Lagumdžija UN Azir Osmanović
0 19.04.2024 19:10