Intervju s Admirom Hadrovićem povodom Dana arhiva i arhivske službe BiH

Danas se obilježava Dan arhiva i arhivske službe Bosne i Hercegovine. Tim povodom Sanel Kajan razgovarao je s direktorom Arhiva Federacije BiH Admirom Hadrovićem.

Gospodine Hadrović, dajte nam neke osnovne podatke o Arhivu Federacije?

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine je osnovan 1994. godine, ali je sa radom počeo tek sredinom 1997. godine. Pripada skupini relativno mlađih arhivskih ustanova u zemlji i inozemstvu. Iako mlad, Arhiv koji po osnivanju nije imao niti jednog dužnog metra arhivske građe, za gotovo dvije i po decenije svog postojanja, izrastao je u ustanovu koja se danas može pohvaliti činjenicom da posjeduje arhivsku građu u količini 1.100 m¹ iz perioda 1946-2010. godine, 150 m¹ periodike i cca 2 000 bibliotečkih jedinica.

Sadržajem onoga što čuva, Arhiv Federacije predstavlja značajan institucionalni, upravni i kulturno-društveni stub entiteta i države. Razlog tome su veoma značajni fondovi i zbirke koje Arhiv Federacije BiH posjeduje.

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine je nadležan za arhivsku građu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Potpredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, federalnih organa uprave i federalnih ustanova, odnosno drugih federalnih institucija, kao i udruženja građana i drugih pravnih i fizičkih osoba koji su organizirani na nivou Federacije. Također je nadležan za arhivsku građu u onim kantonima koji nemaju osnovane arhivske ustanove kao što su Zeničko-dobojski kanton, Posavski kanton i Kanton 10.

Kakva je organizaciona struktura Arhiva?

Arhiv kao ustanova ima zadatak kako da zaštiti arhivsku građu u njenom nastajanju tako i da stručno postupa po njenom preuzimanju i smještaju u arhiv. Shodno tome Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine svoju osnovnu djelatnost obavlja kroz dvije organizacione jedinice.

Sektor za pravne, finansijske poslove i zaštitu građe van Arhiva ima prvenstveno za cilj zaštitu arhivske građe u njenom nastajanju, te u vezi s tim obavlja stručne poslove iz nadležnosti Arhiva koji se odnose na vršenje stručnog arhivističkog nadzora nad radom, čuvanjem i zaštitom arhivske i registraturne građe; pružanje savjetodavne pomoći u radu registratura; vršenje odabiranja arhivske građe iz registraturne građe; vođenje baze podataka o svim registriranim stvaraocima i imaocima arhivske i registraturne građe; vršenje prijema arhivskih knjiga i evidentiranje potrebnih podataka iz istih; iniciranje pokretanja upravnog, prekršajnog ili krivičnog postupka protiv nesavjesnih i neodgovornih imalaca i stvaralaca registraturne i arhivske građe, te vršenje upravnih, finansijskih i drugih poslova iz nadležnosti Sektora.

Sektor za zaštitu arhivske građe u Arhivu, obavlja stručne poslove koji se odnose na: prijem, smještaj, arhivističko sređivanje i stručnu tehničku obradu arhivske građe u Arhivu, te njeno čuvanje i održavanje; vodi evidenciju o preuzetoj arhivskoj građi; vrši tehničko-tehnološku i fizičku zaštitu arhivske građe; digitalizaciju i mikrofilmovanje arhivske i bibliotečke građe; izrađuje naučno-informativna sredstva (vodiče, inventare,) planira i provodi mjera sigurnosti i zaštite arhivske građe; vodi evidencije o korisnicima i istraživačima arhivske građe; na zahtjev pravnih i fizičkih lica vrši istraživanje podataka i izdaje uvjerenja iz arhivske građe koju posjeduje Arhiv; obezbjeđuje korištenje bibliotečke i arhivske građe u čitaonici Arhiva; obavlja istraživačku i izdavačku djelatnost; vrši istraživanje arhivske građe u zemlji i inostranstvu; organiziranje tematskih i drugih izložbi arhivskih dokumenata; pripremanje prigodnih predavanja, savjetovanja i okruglih stolova; vrši saradnju sa sredstvima informisanja; učestvovanje u međunarodnoj arhivskoj saradnji i druge poslove iz nadležnosti ovog Sektora.

Danas je teško pronaći adekvatan stručni kadar i osposobiti arhivske radnike. Kakva je situacija u ustanovi koju vodite?

Nažalost, od svog osnivanja, Arhivu Federacije BiH nedostaje stručnog kadra sa visokom stručnom spremom – arhivista, viših arhivista i arhivskih savjetnika. U odnosu na predviđenu sistematizaciju radnih mjesta, kadrovske potrebe Arhiva Federacije su danas zadovoljene tek polovično. Trenutno u Arhivu Federacije, izuzev direktora Arhiva kao višeg arhiviste, nemamo zaposlenog niti jednog uposlenika sa visokom stručnom spremom, što predstavlja veliki problem prilikom obavljanja svakodnevnih stručnih arhivskih poslova. Bez obzira na nedostatak kadra, unutrašnjom preraspodjelom poslova stižemo obaviti sve planirane zadatke, pa čak u nekim segmentima i prevazići očekivano. Nadamo se da ćemo u narednom periodu pojačati stručnim kadrom kako bi postigli još bolje i kvalitetnije rezultate.

Kažite nam nešto o arhivskim fondovima i zbirkama Arhiva Federacije i njihovoj društvenoj  vrijednosti, odnosno značaju arhivske građe u Arhivu Federacije.

Pod pojmom arhivski fond podrazumijevamo sav pisani i drugi fonografisani, fotografisani, ili na bilo koji drugi način zabilježeni dokumentacioni materijal koji je nastao djelovanjem jednog stvaraoca. Stvaralac arhivske građe može biti svaka javna ustanova, državni organ, udruženje, društvo, porodica ili pojedinac, bez obzira na količinu građe. Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine posjeduje ukupno 35 fondova i zbirki sa oko 1 100 m¹ arhivske građe, čiji vremenski raspon se kreće od 1946-2010. godine.

Ova ustanova svojim radom, funkcijom i zadacima te arhivskom građom koju posjeduje postaje nezaobilazna u multidisciplinarnim istraživanjima i proučavanju historijskih, političkih, društveno-ekonomskih, humanitarnih i kulturnih prilika u Bosni i Hercegovini u drugoj polovini 20. i početkom 21. stoljeća. Navesti ćemo samo neke od najznačajnijih fondova koje posjedujemo: Parlament Federacije Bosne i Hercegovine, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, Kabinet Predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, Institucija Ombudsmana Federacije BiH, Crveni križ općine Zenica 1992-1995. godine, zbirka Branko Mikulić, zbirka novinskih članaka američkih časopisa kao i snimaka sa američkih tv postaja koji govore o dešavanjima u Bosni i Herecegovini u periodu 1992-1995. godine, zbirka fotografija porušenog Mostara nastala 1994. godine i dr.

Fondovi su podijeljeni po slijedećim oblastima: Uprava i javne službe, Nevladine organizacije, Privreda i bankarstvo, Zbirke.

Raspolažete i značajnim fondom periodike?

Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine je od svog nastajanja aktivno radio na prikupljanju i čuvanju periodike. Trenutno Arhiv Federacije raspolaže sa 32 različite vrsta časopisa/novina od kojih bi ovom prilikom istakli: „Oslobođenje“ 1943-2020, “Večernje novine” 1964-1974., “Sarajevske novine” 1977-1984, “Borba” 1953-1991., “Ljiljan” 1993-1996. godina i dr., te 8 veoma vrijednih digitalizovanih glasila iz perioda 1884-2010. godine. Periodiku smo prikupljali na razne načine, poklanjanjem, primopredajom od strane pravnih i fizičkih lica, razmjenom i kupovinom.

Dosadašnja iskustva u radu sa korisnicima arhivske građe u Arhivu Federacije nam govore da najveći broj korisnika upravo potražuje ovu vrstu građe, pa će jedan od zadataka Arhiva Federacije u narednom periodu biti pretvaranje iste u digitalni oblik, kako bi u istom bila dostupna svim zainteresiranim korisnicima, odnosno kako bi istu zaštitio od eventualnog oštećenja, uništenja i propadanja, te je učinio dostupnijom korisnicima.

Periodika Arhiva Federacije je podijeljena na: novine i časopise, službena glasila i ostale peridočne publikacije.

Ne možemo a da se ne dotaknemo problema u djelovanju Arhiva Federacije. Koji su problemi i njihova eventualna rješenja?

Pored nedostatka stručnog arhivskog kadra, Arhiv Federacije kao i druge arhivske ustanove u BiH se susreće i sa problemom smještajnog kapaciteta arhivske građe i uposlenika. Od svog osnivanja do danas Arhiv Federacije nije posjedovao vlastiti arhivski prostor, odnosno nije posjedovao namjensku zgradu za smještaj arhivske građe i osoblja. Nadamo se da ćemo u dogledno vrijeme riješiti i taj problem na način da će se dati izgraditi namjenska arhivska zgrada ili će se jedan od objekata državne imovine adaptirati i prilagoditi potrebama naše arhivske ustanove.

Drugi problem s kojim se susrećemo je nedostatak opreme za digitalizaciju arhivske građe. Trenutna oprema za digitalizaciju arhivske građe koju posjedujemo nije u stanju odgovoriti odgovarajućim potrebama.

Za kraj, kakvi su planovi rada Arhiva Federacije BiH u budućnosti?

Arhiv Federacije planira publikovanje arhivske građe s ciljem upoznavanja javnosti sa bogatom kulturnom baštinom našeg arhiva. To ćemo postići objavljivanjem informativnih pomagala u arhivu, odnosno stručnih publikacija (vodiča, inventara i dr.).

U toku 2021. godine planiramo objaviti Vodič Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine. Vodič je idealna prilika da se, kako užoj stručnoj, tako i široj javnosti, naša institucija predstavi na najbolji mogući način – pregledom cjelokupne arhivske građe i knjižnog fonda. Pod pojmom Vodič podrazumijevamo informativno sredstvo koje sadrži podatke o arhivskoj građi jednog arhiva. S obzirom na količinu arhivske građe koju posjedujemo, a u zadnje vrijeme i sve veću zainteresiranost korisnika za našom građom, Vodič će u znatnoj mjeri olakšati korištenje arhivske građe, kako uposlenicima Arhiva Federacije, tako i našim korisnicima građe. Posao izrade vodiča u prosjeku se radi svakih deset godina. Arhiv Federacije BiH je 2005. godine, kada i nije imao značajan broj fondova i zbirki, izdao vodič. Od tada je proteklo šesnaest godina, a Arhiv je u tom periodu preuzeo preko dvadeset i pet fondova i zbirki.

Arhiv Federacije ima za cilj, ukoliko to budu dozvoljavale prilike, intenzivnije početi sa digitalizacijom arhivskih fondova i zbirki. Uvođenje digitalizacije arhivske građe u interesu je kako Arhiva Federacije tako i svih pravnih i fizičkih lica na prostoru Bosne i Hercegovine. Prednosti digitalizacije arhivske građe su zaštita arhivske građe od prekomjerne upotrebe, ubrzan i lakši rad sa arhivskom građom i informacijama koje proizilaze iz nje, dvosmjerno pružanje informacija (iz same građe i o arhivskoj građi), pojednostavljenje poslova u samom arhivu, lakše upravljanje informacijama, olakšana distribucija arhivske građe korisnicima u zemlji i inozemstvu i dr.

Za kraj bih iskoristio priliku da svim arhivskim radnicima u Bosni i Hercegovini čestitam Dan arhiva i arhivske službe u BiH koji se obilježava svake godine 12. decembra.

federalna.ba