Intelektualci ove srijede o “Genocidu nad Bošnjacima i demografskim promjenama u bh. entitetu RS”
Politička nestabilnost u zemlji za isti sto okuplja sve više intelektualaca. O aktuelnoj, ali i stalnoj problematici razgovarat će ove srijede 15 izlagača različitih disciplina humanističkih i društvenih nauka na skupu pod nazivom “Genocid nad Bošnjacima i demografske promjene u bh. entitetu RS od 1992. do 2022. godine”.
“Zagovaramo promjenu stanja u kojem se nalazimo, ali i promjenu stanja na način da ćemo u naše akte, u naše dokumente po kojima sistem funkcioniše u BiH, uvrstiti ono što je presuđeno i dokazano, prije svega pred dva međunarodna suda. Eliminacija posljedica genocida je preduslov za bilo kakav normalan sistem, sistem u BiH i normalno funkcionisanje i uređenje države BiH”, ističe potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić (SDA).
A normalno funkcionisanje i uređenje države nije moguće ni uz narative koji se koriste u BiH kojima se, kako kažu, nastoji promijeniti predstava o agresiji, ratu i posljedicama koje su proizašle iz svega toga.
“Borba za narativ jeste, zapravo, borba za istinu, naučnu istinu, koja, zapravo, jedina ima sposobnost da trajno izgradi kulturu sjećanja na ono što je period agresije i rata u BiH, ali i na ono što je povijest ratnih zločina, zločina genocida i svih drugih destruktivnih, devastirajućih pojava vezanih za ovaj kontekst”, navodi Sanjin Kodrić, predsjednik Bošnjačke zajednice kulture Preporod.
Direktor BKC-a Jasmin Duraković smatra kako vrijeme u kojem živimo odgovorne ljude prisiljava da se i dalje bave ovom temom: “Ona je rak rana bh. društva, velika trauma i koja, nažalost, i dan danas jeste i tema političkih razgovora, ali rekao bih, prije svega, političkih manipulacija”.
Iako smo svi uglavnom manje više svjesni političkih manipulacija, kažu da je, ipak, naša najveća nesreća što ne znamo izvući pouke iz prethodnih sukoba. A sukobi traju, oni hladni, u kojima svako ima svoju stranu priče.
“U nauci se to zove šizmogeneza - optuživanje jedni drugih, to ide u nedogled i time se narušava politička supstanca probosanskih strana i zbog toga nema adekvatnih odgovora”, objašjnava Rasim Muratović, direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA.
Neki odgovori bi se, ipak, mogli dobiti na ovom skupu. Ako ne odgovori, onda pitanja - koja će biti snažno definisana sa naučnog aspekta, kako su i sami najavili, ne bi li se time bar malo otklonili tamni oblaci političke nestabilnosti u našoj državi.
federalna.ba