Institucionalna korupcija prijeti šumskom bogatstvu u Bosni i Hercegovini

Iako nema državnog zakona o šumama ekološki aktivisti i zaštitnici prirode ukazuju da su šume važan resurs, javno dobro i imovina građana Bosne i Hercegovine. To je, među ostalim, rečeno i na konferenciji u Zenici koja je nedavno održana, a čiji je cilj bio i ukazati na institucionalnu korupciju i ilegalne aktivnosti u šumama Federacije BiH. Dok jedni vide šume kao izvor brze zarade, drugi visokokvalitetnu šumu nazivaju šikarom.

Iako su šume i rijeke državna imovina zbog nepostojanja državnog zakona i suspenzije entitetskih, one su predmet   nelegalne eksploatacije, ali i pogodovanja pojedincima, tzv. koncesionarima i investitorima, kažu ekološki aktivisti. Udruženje “Eko Tvrtkovac” već sedam godina bezuspješno zagovara da se područje oko dijela Babine rijeke i planine Tvrtkovac proglasi zaštićenom zonom, navodi sekretar Udruženja Jakub Spahić:

„Osnovni protivnici proglašenja parka prirode su šumokradice,

lovokradice, uzurpatori državne zemlje, uposlenici Šumarije. To je to i vidjet ćete koliko ima pritisaka na ekološka udruženja da oni odustanu, mislim da je Zenica broj jedan po ovim tužbama koje se podnose protiv ekoaktivista.“

Iako je Bosna i Hercegovina preuzela međunarodne obaveze da do 2020. godine zaštiti najmanje 17% teritorije, rok je davno prošao, a ostalo je zaštićeno samo 3% teritorije. U Zeničko-dobojskom kantonu zaštićeno je područje Tajana, što predstavlja 1,5% ukupne teritorije, navodi Davor Šupuković, sekretar “UG Fojničani” Maglaj.

„Nažalost, svjedoci smo da ta šuma zaista postaje šikara neodgovornim upravljanjem. Imamo samo primjer u Tešnju gdje je 18 hektara visokovrijedne šume koja je trebala biti zaštićena, posječena jednom odlukom nadležnih ministarstava, dakle, nepovratno je uništeno jedno buduće, zaštićeno područje“, kaže Šupuković.

U našoj zemlji vlada krilatica da smo bogati šumama i pitkom vodom, ali postoji opasnost da ostanemo bez tog bogatstva. Uništavanjem samo jednog hektara šume smanjuje se doticaj vode u vodosistem do 3%. Značaj šuma je nepobitan, navodi, među ostalim, Muriz Spahić, doktor geografskih nauka.

„Veoma je bitna činjenica da šume utječu značajno na produkciju kisika, otprilike jedan hektar obezbjeđuje kisika ili opstanak ljudi na zemlji za oko njih 30. To su veoma važne činjenice. Šume drže podzemne vode visoko i na tim mjestima imamo dovoljno izvora i vrela. Sve to govori da su šume bitne i da se prema njima treba odnositi kao prema živim bićima, od kojih zavisi i prirodni diverzitet, zavisi priroda pa i mi u prirodi. Zato šume moramo čuvati i sa njima sarađivati, a ne da ih uništavamo i da ih doživljavamo kao drvnu masu koja se može iskoristiti za eksploataciju“, kaže profesor Spahić.

Aktivisti kažu da institucionalna korupcija prijeti zaštiti šumskog bogatstva u Bosni i Hercegovini. Kao primjer navode greškom posječenu šumu na području Vareša ili proglašavanje šume šikarom, Mirko Matijević iz PD “Vis” iz Žepča:

„Za sada i flora i fauna naših šuma je u dobrom stanju. Mi pijemo vodu sa izvora. To u Evropi niko ne može, e sada su Evropljani došli da nam i to unište. Pa ćemo morati da kupujemo njihovo. Ako to svojoj djeci ne ostavimo onda nismo ništa napravili.“

Zaštitnici prirode i šuma pozdravili su odluku Ustavnog suda BiH o

privremenom stavljanju van snage odluku Federalne vlade koja se odnosi na eksploataciju šume na području Vareša, gdje je investitor kompanija Adriatic Metals.