videoprilog Anite Zovko (Dnevnik 2)

U HNK-u se više od desetljeća nekontrolirano siječe šuma – nema zakona

Više od desetljeća u Hercegovačko-neretvanskom kantonu nema zakona o šumama. Nepostojanje zakonske regulative dovelo je do nekontrolirane sječe šume bez ikakvih posljedica. Sječu provodi više poduzeća umjesto jednog, kao u ostalim kantonima koji su taj zakon donijeli i uveli reda u gospodarenje šumskim resursima. Ne treba ni naglašavati koliko je ovaj kanton izgubio nelegalnom sječom ljudi sumnjivih profila koji su iskoristili kaos u toj oblasti.

U ožujku ove godine su u mjestu Orašac u općini Prozor/Rama mještani tijelima spriječili jedno od poduzeća da siječe do tada netaknutu šumu.

„Oni ne sijeku, oni prodaju šumu. Oni prodaju privatnim poduzećima koji sijeku - oni prodaju mimo zakona jer ne postoji zakon o šumama, a onda ne možeš nešto ni raditi po zakonu. Oni prodaju trećim licima“, tvrdio je tada Ivan Filipović, mještanin sela Orašac.

Općina Prozor/Rama i Grad Konjic područja su na kojima ima najviše šume. U Konjicu sječu obavlja poduzeće koje je, zapravo, dioničko društvo. U Prozoru/Rami, čini se, siječe tko stigne.

Načelnik Prozora/Rame Jozo Ivančević navodi kako su neki kantoni donijele uredbe i drže se njih: „Kod nas nema ni uredbi ni zakona. Vjerujte da je to, rekao bih, opća anarhija - siječe kako tko hoće i koliko može. Mi smo upućivali apele državnim pravobraniteljima, oni su sad vlasnici, država BiH je vlasnik šuma – ali, vjerujte, nemamo neku dobru komunikaciju“.

Nepostojanje zakona, zapravo, stvorilo je uvjete za brojne nelegalne radnje, poput knjiženja državne imovine na poduzeća. Novi ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šuamsrtva HNK-a Mario Jurica kaže nam da se u više navrata pokušalo donijeti zakon o šumama. Jedini problem koji vidi u tom zakonu o šumama je upravljanje šumama. Kantoni koji imaju Zakon o šumama - oni imaju jedno poduzeće koje gospodari, navodi on: „Mi trenutno imamo tri poduzeća - to su Šume Prenj Konjic, Šume Srednjoneretvanske i JP Šume hercegovačko-neretvanske“.

Najnoviji Prijedlog zakona o šumama u HNK-u već je tri godine na čekanju jer su, kaže Jurica, sjeverne općine u HNK-u uložile na njega brojne amandmane. Već je postalo uobičajeno da se o šumama na skupštinskim zasjedanjima ne govori. Političke igre HDZ-a BiH i SDA, tko će i na koji način upravljati šumskim resursima, kažu u SDP-u, moraju prestati.

SDP-ov kantonalni zastupnik Arman Zalihić podsjeća na prošli mandat te nadmudrivanja političkih stranaka i raznih interesa kako riješiti pitanje zakona o šumama, odnosno tko će imati stvarno efektivnu moć upravljanjem nad šumama: „Mi imamo javno poduzeće koje je osnovano - Šume Hercegovačko-neretvanske, koje ne služe svrsi upravo zato što nemamo zakon“.

U ovom mandatu, kaže Zalihić, zakon mora biti donesen kako bi se, uz ostalo, i zaštitile šume o kojima danas, očito je, nitko ne brine. HNK nepostojanjem ovoga zakona godišnje gubi više od 2 milijuna maraka. Manjak je i šumara što, čini se, obilato koriste oni koji bez sankcija na brojne načine eksploatiraju državna dobra.

federalna.ba

Zakon o šumama HNK šuma šume sječa šume
HNK turisti iznajmljivanje na crno
0 26.03.2024 08:22
šumarstvo Zakon o šumama Zakon o šumama FBiH
0 23.03.2024 20:45
Hitna pomoć vozila Dom zdravlja HNK
0 12.03.2024 17:29