videoprilog Berine Pašalić (Federacija danas)

Inkluzija u zeničkoj OŠ Miroslav Krleža – prihvatljiva i zanimljiva za sve

Učenici i nastavnici Osnovne škole „Miroslav Krleža“ u čast domovine uradili su video za pjesmu “Za bolje sutra”, koji, pored ljubavi prema domovini, promoviše ljubav i odnos prema različitostima. Video je ubrzo osvojio srca hiljada ljudi širom Bosne i Hercegovine.

Ovim spotom učenici OŠ „Miroslav Krleža“ pokazali su ostatku svijeta bogatstvo poznavanja znakovnog jezika. I nije čudno da ga znaju, jer već četvrtu godinu u školskim klupama sjede s Alminom, dječakom koji ne priča riječima nego srcem.

“Ja volim da učim. Ja volim prijatelje iz razreda. Meni je drago što prijatelji znaju znakovni jezik. Volim da idem u školu”, na znakovnom jeziku ispričao nam je Almin.

Njegovi drugovi Jakub i Asja uživaju u njegovom društvu.

“Meni je s njim lako komunicirati jer ja znam kad sam bio u vrtiću teta Branka je sa mnom komunicirala znakovnim, a došla mi je u prvom i drugom razredu pa mi je tako lako komunicirati s njim, a i teta Berina mi u tome pomaže", priča Jakub

Asji je jako lijepo pričati sa njim: “Družimo se tako što ja njemu nešto napišem u svesku i on to meni na znakovnom slovka i pokuša da izgovori”.

Odrastavši s gluhim roditeljima, njegova asistentica dobro poznaje način života u tišini. Osobe koje nemaju ove poteškoće već razumiju 30% znakovnog jezika, što je podstaklo ovu školu da ovom jeziku poduči ostale učenike odjeljenja da bi bili jednaki.

“Svakodnevno oni meni postavljaju pitanja kako se koja riječ kaže na znakovnom jeziku i oni sami u suštini nadopunjuju te riječi koje im trebaju. Za nas taj spot je samo ono što drugi ljudi vide, za nas to nije ništa novo, za nas je to svakako svakodnevnica”, kazala je saradnica za znakovni jezik u ovoj školi Berina Čorić.

Odlukom staratelja - djeda i nane, Almin je upisan u redovnu školu. Proces prilagođavanja zahtijevao je učešće svih, iako na samom početku nije bilo lako. Videom su željeli i drugima pokazati istinsku vrijednost inkluzije koja je obogatila sve učesnike, istakla je pedagogica škole Elzina Muratović-Tutmić: “Sam njegov dolazak u razred značio je da treba pripremiti Almina i drugu djecu za boravak djeteta koje ima oštećenje sluha. Radeći na tome, radili smo i na razvijanju empatije i međusobnog podržavanja, pomoći, razumijevanja različitosti jednih kod drugih. Mi možemo reći da smo s Alminom jedna bogata skola”.

Uz pomoć svojih vršnjaka i učitelja, Alminov život više nije u tišini - učionicu ispunjava govor rukama te poneka riječ koju uspijeva i sam izgovoriti.

federalna.ba

znakovni jezik Zenica