Zimnica postala luksuz: Za 20 tegli ajvara neophodno 180 KM za povrće

Inflacija je učinila svoje. Cijene voća i povrća mjesecima sve su veće. Dolazak jeseni s pravom je nametnuo pitanje koliko će ove godine koštati zimnica. Vjerovali ili ne, za 20 tegli domaćeg ajvara domaćice bi trebale potrošiti 180 maraka na povrće. Banjalučka ekipa Federalne televizije provjerila je koliko je inflacija uvjetovala pripremu zimnice.

S dolaskom jesenjih dana počinju pripreme za zimnicu. O tome svjedoči i bogata ponuda na pijacama, ali, uprkos tome, mnogi kupci samo obilaze tezge, razgledaju i raspituju se za cijene, a kući se vraćaju praznih ruku. Prodavači kažu, kupuje koliko ko može.

„Ne uzima se za zimnicu nešto puno, ko šta treba kupi, sve se kupuje u manjim količinama. Paradajz jabučar je četiri, volovsko srce pet maraka, paprika od tri i po do četiri. Patlidžan i tikvice su po tri marke. Cijene su strašno velike - i nama i kupcima“, priča prodavačica na banjalučkoj Tržnici Mileva Vukmir.

I Dana Malić, prodavačica na banjalučkoj Tržnici, koja se ovim poslom bavi godinama, kaže da je kupovna moć građana slabija, iz godine u godinu, pa se i domaćice slabije odlučuju na pravljenje zimnice.

„Narod slabo i pravi zimnicu, sve je skupo, ne isplati se. Kilogram roge je četiri marke, patlidžana tri, i dok kupi bijeli luk, ulje, pravi čitav dan, bolje kupiti gotovu, i ja kupujem sebi.”

A oni koji su ostali vjerni tom običaju, skromno kažu, domaće je najbolje.

„Isplati se, zašto da ne, domaće je domaće. Kad se nešto napravi za vas, to ostavite i imate cijelu zimu“, kaže Senka Grebenar.

„Cijenim seljaka i njegov rad tako da mislim da je ovo čak i jeftino“, smatra Mirjana Budimir.

Većina se, ipak, slaže da se za malo novca ne može napraviti zimnica. Inflacija je učinila svoje i bez pomoći države teško je nešto promijeniti, poručuju iz Pokreta potrošača koji se, između ostalog, zalažu za diferencirane stope PDV-a.

„Entitetske vlasti da se odreknu dijela svojih prihoda koji, preko poreza i drugih davanja, uključujući cijene električne energije, utiču na cijene vode i svih drugih elemenata koji su značajni za životni standard građana. Zakon o cijena postoji, on je dovoljno širok da može nadležne organe aktivirati i koristiti mehanizme koji stoje na raspolaganju“, kaže predsjednik Pokreta potrošača RS-a Ostoja Kremenović.

Do tada, domaći ajvar, miješana salata, kiseli krastavci i pekmezi krasiće trpezu u zimskim danima, ali u manjoj količini. Dok će neki stolovi ostati prazni, jer pojedinim građanima je, vjerovali ili ne, i kilogram voća ili povrća luksuz.

federalna.ba