Industrija, plinovi automobila, kućna ložišta, neregulisana gradnja
Od novembra do marta svake godine naša zemlja je u vrhu svjetskih listi. Nažalost, zbog aerozagađenja. Velike industrije, ispušni plinovi automobila te kućna ložišta uz neregulisanu gradnju dovode do problema koji itekako utječe na zdravlje ljudi.
U Bosni i Hercegovini sve je više mjernih stanica. Prikupljeni podaci nisu ključ rješenja problema, ali ukazuju na alarmantno stanje. Građani su jedinstveni - zrak u gradu nije dobar za disanje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, sitne čestice i smog mogu znatno utjecati i na probleme kardiovaskularnog sistema i ostalih organa.
„U ovoj državi ne postoji jedinstven registar oboljelih opstruktivne bolesti pluća niti karcinoma bilo koje vrste. 40 godina radim u zdravstvu, ja to vidim golim okom - itekako ima porasta oboljelih“, kaže dr. Mujo Hošić, pulmolog u JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo.
Puštanjem Toplane u rad, u Zenici se situacija, prema mišljenju ekologa, popravila u odnosu na prethodne godine, kada su u pitanju sumpor-dioksid i čestice prašine.
„Međutim, i dalje imamo problem kancerogenih polutanata. Vršena su mjerenja tokom marta i aprila ove godine koja su pokazala ogromne koncentracije polutanata u okolici Koksar - to je nešto na čemu se treba posebno raditi. A naši mjerni uređaji u sistemu za praćenje kvaliteta zraka uopće nemaju tih podataka“, upozorava Samir Lemeš, predsjednik Upravnog dobora Eko foruma Zenica.
Sarah Barnekow, stručnjakinja za kvalitet zraka, tvrdi kako u Sarajevu oko 40% zagađenja cesticama dolazi od komponente koja nastaje kao rezultat grijanja kućanstava, 30% dolazi od saobraćaja, a ostatak od pozadinskih industrija.
I prema podacima Registra zagađivača u ZDK-u iz 2016. godine, procijenjeno je da je industrija dominantni zagađivač. Privredne i ekonomske promjene znatno utječu i na sam kvalitet zraka.
„Sada sa ovim problemom, sa zemnim plinom, sa cijenom peleta i cijenom drugih goriva - vjerovatno će doći do promjene. Mi moramo imati ažurirane podatke, a godinama čekamo da se osposobi Centar za okoliš na Institutu Kemal Kapetanović“, ističe Lemeš.
Nema ni novog zakona o zaštiti zraka koji je već godinama u parlamentarnoj proceduri i čeka na potvrdu Doma naroda. Stoga, pored lokalnih nevladinih organizacija, brigu o našem zraku vode stranci, kao sto je Impact projekat, koji su i obučavali ekološke inspektore da bi lakše pratili velike zagađivače.
„Bavili smo se problemom poboljšanja kvantiteta i kvaliteta podataka o kvaliteti zraka. Također smo uzimali ispravne podatke kako bismo mogli naučno detaljnije posmatrati stvarne izvore zagađenja zraka. Imali smo informacijske kamapnje koje su se fokusirale na razne vrste publike“, navodi Barnekow.
Registra nema, novog zakona o zaštiti zraka nema, centra za okoliš nema i sve dok je tako, bit će sve više potencijalno oboljelih i dana kada je jedini spas za pluća odlazak na planinu, poručuje struka.
federalna.ba