Zvaničnici navode da odluka još nije donesena, ali SAD razmatra napad na Iran

Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost vojne akcije protiv Irana, ali visoki zvaničnici navode da konačna odluka još nije donesena, što ukazuje na podjele unutar administracije i neizvjesnost u vezi s mogućim odgovorom Teherana, prenose američki mediji.

Predsjednik Donald Trump poručio je svom timu za nacionalnu sigurnost da bi svaka američka vojna akcija trebala zadati brz i odlučujući udarac iranskom režimu, bez izazivanja dugotrajnog rata. Međutim, savjetnici do sada nisu uspjeli garantovati da bi napad brzo doveo do kolapsa režima, što je izazvalo zabrinutost zbog moguće eskalacije i sigurnosti američkih snaga u regiji.

NBC News navodi da su Trumpu posljednjih dana predočene unaprijeđene vojne opcije, ali da do srijede nijedna odluka nije bila donesena.

Trump je rekao da je, prema informacijama iz neimenovanih izvora, iranske vlasti obustavile pogubljenja i ubijanje demonstranata, poteze za koje je ranije sugerisao da bi mogli potaknuti američku intervenciju. Na pitanje da li je vojna akcija sada isključena, Trump je novinarima rekao: „Pratit ćemo i vidjeti kakav će biti proces.“

Ograničenja zbog rasporeda snaga

The New York Times izvijestio je da su američke vojne opcije ograničene trenutnim rasporedom snaga u regiji. Iako je Pentagon iznio niz prijedloga, uključujući moguće napade na iranski nuklearni program, američka pomorska vatrena moć na Bliskom istoku je smanjena nakon premještanja nosača aviona Gerald R. Ford i drugih ratnih brodova iz istočnog Mediterana.

Listi navodi da SAD i dalje u regiji ima razarače s raketnim kapacitetima i najmanje jednu podmornicu, ali zapovjednici traže dodatno vrijeme kako bi konsolidirali položaje i ojačali odbranu od mogućeg iranskog odgovora. Zvaničnici su naveli da se i dalje razmatraju alternative poput cyber-napada ili ograničenih udara na iranski unutrašnji sigurnosni aparat.

Nadovezujući se na to, sadašnji i bivši američki odbrambeni zvaničnici izjavili su za The Wall Street Journal da američko vojno jačanje u Karibima dodatno ograničava Trumpove opcije u slučaju sukoba s Iranom.

Neimenovani zvaničnik američke mornarice, kojeg citira Journal, naveo je da Pentagon trenutno ima 12 ratnih brodova raspoređenih u vodama oko Kariba, u poređenju sa samo šest na Bliskom istoku.

Od kada je Trump prošlog oktobra naredio da borbena grupa nosača aviona USS Gerald R. Ford napusti Mediteran i bude preusmjerena u Karibe, u regiji Bliskog istoka i Evrope nema nijedne američke borbene grupe nosača aviona, navode izvori.

Odvojeno, bivši komandant američke Centralne komande (CENTCOM) general Joseph Votel podsjetio je da su, kada je Trump prošlog juna naredio udare na iranska nuklearna postrojenja, bombarderi letjeli direktno iz SAD-a, naglašavajući da Washington ima infrastrukturu koja omogućava efikasno i brzo premještanje vojnih kapaciteta.

Penzionisani general-potpukovnik američkog ratnog zrakoplovstva David Deptula izjavio je da bi SAD, u slučaju napada, mogle koristiti baze u Jordanu, Saudijskoj Arabiji, Kataru i Ujedinjenim Arapskim Emiratima za raspoređivanje borbenih aviona i druge letjelice.

Deptula je dodao da bi avioni mogli biti raspoređeni i iz više baza u Evropi, uključujući bazu RAF Lakenheath u Velikoj Britaniji, Aviano u Italiji i Spangdahlem u Njemačkoj, ističući da su sposobnosti aviona važnije od mjesta s kojeg polijeću.

Međutim, neimenovani bivši visoki odbrambeni zvaničnik rekao je da bi, bez nosača aviona koji bi pratili raspoređene letjelice, vojska mogla imati poteškoća u formiranju „udarne grupe“ koja uključuje dodatne lovce i avione za elektronsko ometanje radi zaštite napadačkih snaga, prenosi Journal.

Iranski planovi za vanredne situacije

U međuvremenu, CNN je izvijestio da je Iran pripremio planove za eventualno gađanje američkih vojnih objekata na Bliskom istoku, uključujući baze u Iraku i Siriji, ukoliko Washington krene u napad. Američki zvaničnici naveli su za CNN da Trump osjeća pritisak da reaguje nakon što je više puta upozoravao Iran zbog načina na koji se vlasti nose s protestima, iako je njegov tim za nacionalnu sigurnost i dalje podijeljen oko odobravanja kinetičkog udara, odnosno direktnog vojnog napada.

Potpredsjednik SAD-a JD Vance predvodio je u utorak sastanak visokih zvaničnika na kojem su razmatrane opcije, prenosi NBC News, uz napomenu da bi svaka eventualna akcija, prema riječima zvaničnika, „izbjegla raspoređivanje kopnenih snaga i ne bi imala za cilj dugotrajnu vojnu kampanju“.

U jeku neizvjesnosti, provode se i mjere predostrožnosti. NBC navodi da je stotine američkih vojnika premješteno iz zračne baze Al Udeid u Kataru, a Katar je potvrdio odlazak dijela osoblja usljed straha od iranskog odgovora.

Dok se rasprave u Washingtonu nastavljaju, zvaničnici širom administracije upozoravaju da situacija ostaje promjenjiva, uz diplomatske, vojne i tajne opcije koje su i dalje na stolu – bez jasne odluke o tome hoće li SAD izvesti napad.

Trump je više puta obećao podršku demonstrantima u Iranu, gdje je, prema navodima, obračun vlasti s protestima doveo do hiljada žrtava.

Iranski zvaničnici optužili su SAD i Izrael da stoje iza „nereda“ i „terorizma“ tokom protesta.

Iranske vlasti nisu objavile zvanične podatke o broju poginulih i pritvorenih. Organizacija Human Rights Activists News Agency (HRANA), sa sjedištem u SAD-u, procjenjuje da je najmanje 2.615 osoba ubijeno, uključujući demonstrante i pripadnike sigurnosnih snaga.

federalna.ba/AA