ZOI: Norveška ponovo na vrhu svijeta, mala zemlja s velikim sportskim čudom

Norveška je još jednom potvrdila status apsolutne velesile zimskih sportova, završivši Zimske olimpijske igre na prvom mjestu po broju osvojenih medalja – i zlatnih i ukupno. Skandinavska zemlja osvojila je čak 18 zlatnih i ukupno 41 medalju, nadmašivši Sjedinjene Američke Države koje su zauzele drugo mjesto sa 12 zlatnih i ukupno 33 medalje.

Ovih 18 zlatnih medalja predstavlja historijski rekord – nijedna država u dosadašnjoj historiji Zimskih olimpijskih igara nije osvojila više zlata na jednim Igrama. Posebno se istakao junak nordijskog skijanja, Johannes Høsflot Klæbo, koji je sam osvojio šest zlatnih medalja – više nego što je osvojila većina država učesnica. Njegov učinak bio je bolji od rezultata svih osim sedam zemalja na ovogodišnjim Igrama, piše The Guardian.

Mala populacija, ogromni rezultati

Uspjeh Norveške dobija dodatnu težinu kada se uzme u obzir da ova zemlja ima svega oko 5,7 miliona stanovnika. U poređenju s globalnim silama poput Sjedinjenih Država (342 miliona), Kine (1,4 milijarde), Njemačke (84 miliona), Italije (59 miliona) ili Kanade (40 miliona), Norveška djeluje kao sportski fenomen.

Sličan primjer “nadmašivanja vlastite veličine” pružila je i Nizozemska, koja je osvojila 10 zlatnih medalja – isti broj kao i domaćin Italija – uprkos populaciji od oko 18 miliona stanovnika. Tradicionalno dominantna u brzom klizanju, Nizozemska je još jednom potvrdila specijaliziranu snagu u pojedinim disciplinama.

Historijski uspjesi i za druge zemlje

Ovogodišnje Igre donijele su i velike iskorake za države koje nemaju jaku tradiciju zimskih sportova. Velika Britanija ostvarila je najbolji rezultat u svojoj historiji Zimskih olimpijskih igara sa tri zlata, jednim srebrom i jednom bronzom. Isto važi i za Australiju, koja je osvojila tri zlata, dva srebra i jednu bronzu.

Iako su Amerikanci završili na drugom mjestu, njihovih 12 zlatnih medalja predstavlja najbolji rezultat SAD-a u historiji Zimskih olimpijskih igara, što govori o snažnom kontinuitetu i napretku.

Norveška dominacija nije novost. Od 2014. godine Norvežani su na svakim Zimskim olimpijskim igrama osvajali najviše zlatnih medalja (2018. su podijelili prvo mjesto s Njemačkom). Ova dosljednost ukazuje na sistem, a ne na slučajnost.

Zanimljivo je da se uspjeh norveških sportista ne zaustavlja na zimskim sportovima. Zemlja daje vrhunske sportiste i u drugim disciplinama – od nogometaša Erlinga Haalanda i Ade Hegerberg, preko tenisera Caspera Ruuda, golfera Viktora Hovlanda i atletičara Jakoba Ingebrigtsena, do dizačice tegova Solfrid Koande.

Klima jeste faktor – ali nije presudna

Naravno, norveška klima i planinski teren prirodno pogoduju razvoju zimskih sportova. Snijeg, duge zime i raznovrsni pejzaži stvaraju idealne uslove za skijanje i nordijske discipline. Ipak, stručnjaci ističu da geografija nije jedini razlog uspjeha. Norveška je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu po glavi stanovnika, a ulaganja u sportsku infrastrukturu i dostupnost sporta širokim slojevima stanovništva igraju ključnu ulogu.

Za razliku od nekih velikih sportskih sistema, poput američkog, Norveška u omladinskom sportu stavlja manji naglasak na ranu specijalizaciju i takmičarski pritisak. U dječijim timskim sportovima rezultati se ne bilježe za djecu mlađu od 12 godina. Fokus je na zabavi, razvoju i timskom duhu.

Norvežani vjeruju da takav pristup smanjuje rizik od prerane frustracije i odustajanja mladih sportista, omogućavajući im da postepeno razviju potencijal bez prekomjernog pritiska.

Fokus na tradiciju i racionalnost

Norveški olimpijski uspjeh posebno je koncentriran u disciplinama poput nordijskog skijanja, biatlona i skijaških skokova – sportovima koji su duboko ukorijenjeni u nacionalnoj tradiciji. Bivši norveški olimpijac Morten Aasen još je 2018. godine objasnio filozofiju sistema: Norveška se ne takmiči u disciplinama poput skeletona ili bob-a jer su preskupe. Iako je zemlja bogata, prioritet je racionalno ulaganje i kolektivni duh.

Profesor Geir Jordet sa Norveške škole sportskih nauka u Oslu uspjeh svoje zemlje sažeo je u jednostavnu formulu: saradnja, komunikacija i briga.

U vremenu kada globalni sport često podrazumijeva ogroman budžet, masovne populacije i komercijalni pritisak, Norveška pokazuje da uspjeh može biti rezultat dugoročne strategije, društvene kohezije i kulture koja sport doživljava kao dio svakodnevnog života – a ne samo kao utrku za medalje.

federalna.ba