Život pod ruskim napadima: Zapadne diplomate ostaju u Kijevu uprkos opasnosti

Život pod ruskim napadima: Zapadne diplomate ostaju u Kijevu uprkos opasnosti
(Izvor: EPA/SERGEY DOLZHENKO)

Upozorenje iz Moskve bilo je jasno. Zapadne diplomate trebale bi odmah napustiti ukrajinsku prijestolnicu Kijev. Ukoliko to ne učine, bit će u "smrtnoj opasnosti". U saopćenju je dodano da Rusija neće snositi odgovornost za bilo kakve "potencijalne negativne posljedice" ukoliko se njeno upozorenje zanemari, opisuje Luke Harding za The Guardian.

Evropski diplomatski predstavnici u Kijevu prošlog su mjeseca na prijetnju Kremlja odgovorili otvorenim prkosom. Danski ambasador u Ukrajini Thomas Lund-Sørensen objavio je na društvenim mrežama da ostaje u gradu. Isto su učinili ambasadori Njemačke, Italije, Španije, Švedske, Francuske, Poljske i Estonije. Čak su i Amerikanci poručili da se ne namjeravaju povući.

Govoreći iz svog ureda u ambasadi, ukrašenog Lego figurom kozačkog ratnika, Lund-Sørensen rekao je da Rusi pokušavaju zastrašiti Evropljane kako bi potkopali podršku Ukrajini.

"To je kognitivno ratovanje. Ovi napadi traju već dugo. Pokušavaju utjecati na javno mnijenje u mojoj zemlji. Naravno da ćemo nastaviti raditi ovdje", rekao je.

Diplomate ostaju uprkos opasnosti

Ambasador je priznao da njegov posao uključuje zastrašujuće trenutke, kakve doživljavaju svi stanovnici Kijeva.

"Ako vam nije zastrašujuće kada deset balističkih projektila pogodi ciljeve u razmaku od nekoliko minuta, vjerovatno biste trebali potražiti stručnu pomoć", rekao je, ali je dodao: "Postoji razlika između neugodnih situacija i onih koje ugrožavaju život. Ako se ne istuširate, pa šta?"

Odluka da ostanu u gradu koji je pod napadima nije bez rizika. U petak je dron udario u bolnicu u centru Kijeva, Institut za ortopediju i traumatologiju, svega nekoliko stotina metara od radnog mjesta Lund-Sørensena. Eksplozija se mogla čuti kilometrima daleko.

Ruski napadi sve intenzivniji od augusta

Rusija je od augusta dramatično pojačala napade, ispaljujući projektile i stotine dronova na mlazni pogon. Pogođeni su i veliki urbani centri poput Harkiva i Odese.

Naizgled frustriran neuspjehom u ostvarivanju napretka na bojnom polju, Kremlj je intenzivirao sveobuhvatnu kampanju napada na civile.

Na meti su mostovi preko rijeke Dnjepar, termoelektrane i trafostanice, kao i vozovi i željezničke stanice.

Prekidi u snabdijevanju električnom energijom traju veći dio dana. Tokom protekle sedmice stanovnici su 24 sata bili bez vode.

Bombardovanje je zahvatilo i historijski centar Kijeva, gdje se nalaze brojne ambasade.

U oktobru je njemački konzulat oštećen u napadu u kojem je poginulo osam osoba.

Godine 2025. dva projektila pala su na parking pored zgrade Delegacije Evropske unije. Smrtonosni metalni fragmenti probili su prizemlje zgrade i razbili ojačane prozore.

Napad se dogodio u zoru, prije dolaska zaposlenih, pa niko nije povrijeđen.

U septembru ove godine dron je eksplodirao 500 metara od zgrade. Krhotine su teško oštetile deveti sprat, oborivši stakla, stropne ploče i ventilacijski sistem.

Ambasadorica EU opisala trenutke napada

"Bila sam na sastanku sa sedam kolega. Potrčali smo u hodnik", rekla je Katarína Mathernová, ambasadorica Evropske unije u Kijevu.

"Nikada u životu nisam čula nešto tako glasno. Vidjeli su se oblaci dima. Bilo je šokantno."

Delegacija sada dodatno ojačava vanjske zidove vrećama pijeska. U hodnicima su postavljene velike vreće za sjedenje koje zaposlenici mogu koristiti tokom zračnih napada. Osigurani su i sklopivi kreveti te dodatni tuševi.

Na pitanje želi li Kremlj ubiti diplomate ili ih samo zastrašiti, Mathernová je odgovorila citatom iz poznatog satiričnog romana Kvaka 22 Josepha Hellera.

"Kao što Yossarian kaže: 'Pokušavaju me ubiti! Bacaju bombe na nas!' Mislim da su to hici upozorenja. Oni (Rusi) postaju sve drskiji i bezobzirniji."

Dodala je da je strateški cilj Vladimira Putina uništenje Evropske unije.

Najnoviju rusku prijetnju opisala je kao "zastrašivanje", izražavajući uvjerenje da se Moskva nada kako bi neke diplomate iz zemalja globalnog juga mogle napustiti Kijev.

Istovremeno, grad je pod sve većim pritiskom.

"Nivo napada mnogo je viši nego prošle godine, a prekidi u snabdijevanju električnom energijom počeli su ranije. U našoj zgradi nismo imali vode. Najranjivija tačka modernog grada njegov je kanalizacijski sistem", rekla je.

Prisustvo diplomata kao znak solidarnosti s Ukrajinom

Dok se ukrajinska prijestolnica priprema za zimu, ambasadori ističu da njihov ostanak šalje snažnu poruku solidarnosti ukrajinskom rukovodstvu koje se suočava s ratom.

"Zahvaljuju nam što smo ovdje", rekao je Lund-Sørensen.

Jedan drugi ambasador dodao je: "Svi bismo željeli ostati. Svjesni smo da je naše prisustvo politički i psihološki važno za Ukrajinu i njenu otpornost."

Taj diplomata smatra da Rusi ne gađaju strane diplomatske misije namjerno.

Ipak, vjeruje da će "prije ili kasnije" neki diplomata poginuti zbog drona koji padne "na pogrešno mjesto".

Takav događaj mogao bi izazvati ozbiljnu krizu u vladi zemlje iz koje diplomata dolazi, dok bi vlasti razmatrale kako odgovoriti na Putinovo nasilje i nepoštovanje međunarodnog prava.

Putovanja u Kijev postaju sve opasnija

Za premijere i predsjednike koji posjećuju Kijev putovanje do ukrajinske prijestolnice i povratak iz nje postali su opasniji.

Gradski aerodrom zatvoren je od početka ruske invazije 2022. godine, pa su voz i automobil jedine mogućnosti.

Tokom nedavnog putovanja iz Poljske jedan diplomata ispričao je da je dva puta morao napustiti svoj kupe zbog dronova koji su nadlijetali područje.

"Sjedio sam u šumi sat i po. Osoblje voza dalo mi je keks", rekao je.

Česte zračne uzbune i napadi na mostove ometaju rad ambasada i otežavaju dolazak lokalnih ukrajinskih zaposlenika na posao, dodao je.

Diplomata je priznao: "Ja živim privilegovanim životom. Oglasi se alarm i odem spavati u podrum. Ukrajinci su prilagodili svoje sigurnosne protokole. Ali sve je neugodnije. Postoji određeni stepen nervoze."

Život u skloništima i svakodnevica pod prijetnjom napada

Mathernová je rekla da tokom ruskih napada spava na madracu u kupatilu svog hotelskog apartmana.

Istaknula je da su milioni Ukrajinaca prisiljeni činiti isto, spavajući u skloništima, hodnicima i na hladnim podovima stanica metroa.

"Nema ničeg smiješnog u korištenju zime kao oružja za masovno uništenje", objavila je ranije ove godine, nakon što se jedna zvaničnica Kremlja rugala njenoj fotografiji u pidžami.

Kijev se smatra diplomatskim odredištem s posebno teškim uslovima rada.

Zapadni ambasadori obično ostaju dvije godine, odvojeni od svojih porodica.

Lund-Sørensen rekao je da ne postoji baš "red" kolega koji žele raditi u Ukrajini, ali da se ipak prijavljuje dovoljno "pravih ljudi".

"Za diplomatu je zaista teško zamisliti značajnije mjesto službovanja od Ukrajine. Njena borba protiv Rusije za mene i moju zemlju ima lični značaj", rekao je.

Diplomate pokušavaju održati normalan život

Vikendom se danski ambasador opušta odlazeći na duge vožnje biciklom.

Mathernová je rekla da uživa u nordijskom hodanju u botaničkim vrtovima, kao i u saunama i večerama s prijateljima.

"Kijev ima nevjerovatan izbor izvanrednih restorana. Jedna od stvari koje će mi najviše nedostajati jeste njegova gastronomska scena. I njegov stav da je sve moguće. Sve se može ostvariti. To je velika suprotnost Briselu", rekla je.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

Ukrajina Rusija diplomate