Žetva pšenice počinje za nekoliko dana, otkupna cijena i dalje nepoznata
Žetva pšenice u Bosni i Hercegovini počinje za nekoliko dana, a proizvođači ni ove godine u posao ne ulaze sa najvažnijom informacijom kolika će biti otkupna cijena njihovog roda. Ono što znaju jesu troškovi proizvodnje, za koje tvrde da su bili među najvišim u posljednjih nekoliko godina. Dok proizvođači čekaju da vide hoće li uspjeti pokriti ulaganja, građani se suočavaju s cijenama hrane koje su i dalje na visokom nivou.
Novi proizvodni ciklus, stari obrazac
Novi proizvodni ciklus, stari obrazac. Trošak već poznat, a jedina nepoznanica vrijednost onoga što se proizvodi. Ulaganja u sjetvu ove godine bila su, navode ratari, među najvećim u posljednjih nekoliko godina. Oči su uprte u nadležne.
„Kao i svake godine, oni spekulišu. Hvataju gore u ministarstvu poljoprivrede jedno po jedno udruženje, da nađu način da se narod ne bi bunio. A cijena koštanja je prevelika, cijena nafte je bila preko tri marke. I mislim da cijena treba da bude dosta veća, uzimajući u obzir cijenu hljeba, jer nije normalno da ti danas za jednu kiflu moraš tri kilograma pšenice da daš“, objašnjava Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice.
„Neko mora tim ljudima nadoknaditi te troškove, oni su dizali kredite. Ne možemo dozvoliti da banke zbog hipotekarnih kredita uzimaju ljudima zemlju od koje žive. Dakle, na potezu su vlasti, na koji način kroz podsticaje da nađu tu razliku u cijeni“, iznosi Jovan Vasilic, ekonomski analitičar i predsjednik Udruženja potrošača „Zvono“.
Rasprava o otkupnoj cijeni pšenice
Međutim, rasprava o otkupnoj cijeni pšenice ponovo se kreće između zahtjeva proizvođača za većom cijenom i institucionalnih poruka o praćenju tržišta i regionalnih kretanja.
„Mi ne možemo da utičemo na cijenu otkupa, ali ono na šta možemo da utičemo jeste na našu podršku i evo da svaki put, kao što je bilo na sastanku prošle sedmice kada su bili poljoprivrednici u ministarstvu, i da zovemo i otkupljivače na te sastanke i tražimo od njih da prate cijene u regionu“, kaže Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS (SNSD).
Dok institucije poručuju: prati se region. Proizvođači odgovaraju: region ima niže troškove, brže podsticaje i drugačiju realnost. Praćenje cijena u regionu, navode, trebalo bi da prati i njihove uslove proizvodnje.
„Ovi podsticaji i ovo sve, razvlače nas, a njiva traži često, a ovo daju godišnje jednom ili dvaput, pa ne možemo ni to da načekamo. Kasne“, dodaje proizvođač Milorad Petrović.
„Mi proizvođači mislimo da se sistemski uništava poljoprivredna proizvodnja, dio po dio. Evo i ova kuga, svi danas spekulišu kako je i da li je. A ceh na kraju platiće građani i evo, već ga i plaćaju jednim dijelom“, argumentira Savo Bakajlić.
Mjere zaštite domaće proizvodnje
U dijelu prijedloga rješenja spominju se i mjere zaštite domaće proizvodnje.
„Zabrana uvoza određenih proizvoda u roku od 15 ili mjesec dana, baš onako kao što i podrazumijeva Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju kada je u pitanju pristupanje EU, dakle svi oni dokumenti gdje je nivo BiH potpisnik i da uvođenjem tih mjera, podizanjem carina, pokušamo zaštititi domaću proizvodnju, ako je u pitanju, recimo, pšenica da bude zabrana uvoza odnosno povećanje carinske politike kada je u pitanju mjesec juli“, zaključuje Ljubiša Petrović, gradonačelnik Bijeljine (SDS).
Dok proizvođači čekaju da vide hoće li uspjeti pokriti ulaganja, građani se suočavaju s cijenama hrane koje su i dalje na visokom nivou. Poskupljenja osnovnih životnih namirnica prethodnih godina uglavnom su pravdana rastom cijena energenata, goriva i troškova transporta. Međutim, iako su pojedini od tih troškova u međuvremenu smanjeni ili stabilizovani, cijene na policama nisu pratile isti trend. Tako se danas stvara paradoks u kom proizvođači tvrde da od svog rada teško mogu ostvariti zaradu, dok potrošači istovremeno izdvajaju sve više novca za hranu.
federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.