Ženidba za 500 eura? Bošnjakinje kao „povoljne supruge“ za bliskoistočno tržište- Iza platforme za sklapanje brakova otvara se uznemirujuće pitanje

Izraz „naručena mladenka“ označava ženu koja se upisuje u kataloge ili baze podataka međunarodnih agencija za spajanje parova s ciljem pronalaska supruga iz razvijenije zemlje.

Danas se industrija takozvanih „bračnih agencija“ transformisala u digitalne platforme za međunarodno upoznavanje, s navodnim praćenjem zakonskih regulativa. Na internetu postoji od 400 do 500 aktivnih stranica i aplikacija, specijalizovanih za ovu vrstu spajanja, uz stotinjak fantomskih internet stranica koje se periodično pojave i nestanu. Funkcionišu na principu kataloga, gdje zainteresovani muškarci dobiju širok spektar žena i u konačnici se opredjeljuju za jednu ili više opcija.

Od '90-ih godina ovakve aplikacije i internet stranice djeluju u raznim dijelovima svijeta, naročito u manje razvijenim državama poput Ukrajine, Tajlanda, Kolumbije i sada su došle u Bosnu i Hercegovinu, ali pod plaštom kontroverzi i vjere.

Platforma Zefaaf, što na arapskom znači "ženidba" ili "svadba", globalna je aplikacija namijenjena bračnom posredovanju i pronalaženju, kako tvrde, životnog partnera u skladu s islamskim vrijednostima. Iako se reklamira kao sigurna i legitimna aplikacija koja uključuje šerijatske i porodične savjetnike te staratelje, odnosno velije, u proces komunikacije, realnost je više siva nego što bi se dalo vidjeti na njihovoj web-stranici.

Visoke, duhovite i lijepe žene s plavim očima i bijelim tenom te s malim mehremom, neki su od atributa koje su koristili iz ove platforme da opišu bosanske žene bliskoistočnom dejting tržištu:

„Plave oči su izraženije. Plave oči, odnosno evropski izgled.

To znači da postoji mnogo djevojaka koje traže halal, čednost i brak.“

Ipak, ta ljepota ima relativno nisku cijenu...

Na njihovoj službenoj stranici za program u Bosni i Hercegovini navedena je cijena od 500 eura po ženi. Prema objavljenom opisu, program obuhvata pripremu profila učesnika, organizovanje susreta sa zainteresovanim ženama i porodicama, koordinaciju između učesnike te podršku za vizu. Naknada je opisana kao jednokratna, uz daljnju pomoć u pronalasku partnera. U engleskoj verziji piše da je učešće besplatno za stanovnike BiH. Predstavnici Zefaafa su planirali i obilaske bh. gradova i sela u nadi da upoznaju svoje mušterije s potencijalnim partnerima – zbog čega je osnivač platforme, Tarek bin Zahw, prijavljen Državnoj agenciji za istrage i zaštitu. Prijavu je, u ime neformalne grupe građana „Košnica“, podnio Ervin Čustović. Od Agencije je zatražio da informacije evidentira, procijeni potrebu za provjerama i, u skladu s utvrđenim činjenicama, uključi nadležne institucije. Glasnogovornica SIPA-e Jelena Miovčić:

„Zaprimljena je prijava u vezi s predmetnim slučajem. Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu vrše provjere navoda iz prijave. Do okončanja postupka ne možemo iznositi više informacija u javnost.“

Iz platforme Zefaaf su demantovali tvrdnje da trguju ljudima te da imaju veliko poštovanje prema stanovnicima Bosne i Hercegovine:

„Naša misija je pomoći ljudima da sklope halal brak, uz očuvanje dostojanstva, privatnosti i učešće roditelja i porodice. Platforma Zefaaf nije osnovana radi trgovine ženama niti iskorištavanja bilo čije časti. Bosna, njene žene, muškarci i porodice imaju naše poštovanje. S tim poštovanjem smo došli i s njim želimo nastaviti naš rad. Molimo Allaha da nas sve uputi na istinu, sačuva od nepravde i podari nam pravednost u riječima i postupcima.“

Žena po volji za 500 eura, eksurzije po gradovima i selima s namjerom da bogati muškarci upoznaju, pretežno mlađe žene slabijeg finansijsko-imovinskog stanja, otvara mogućnost za mnoge zloupotrebe.

Zilku Spahić Šiljak, direktoricu TPO Fondacije, ovakve aplikacije podsjećaju na period rata kada su se žene, a naročito maloljetnice, prodavale radi finansijske dobiti, što bi, prema njenim riječima, mogao biti i slučaj sa Zefaafom:

„Ove reklame vratile su me u ratno vrijeme 1993. godine, kada sam radila sa ženama koje su preživjele seksualno nasilje i svjedočila različitim oblicima zloupotrebe njihove ranjivosti.

Razlika između tadašnjeg i današnjeg vremena jeste u digitalizaciji. Danas imamo digitalne platforme koje omogućavaju da se takve zloupotrebe nastave. Međutim, te žene nemaju nikakvu dokumentaciju, nemaju odgovarajuće papire i nisu pravno registrirane u skladu sa zakonima Bosne i Hercegovine. Njihovi brakovi nisu pravno validni, zbog čega je problematično i samo ostvarivanje bilo kakve pravne zaštite.“                           

Sarajevski imam Muhamed Velić prepričava svoje iskustvo u vezi s seksualnom devijacijom pojedinih stranaca i njihove zloupotrebe vjere:

„Ne dolaze samo arapski turisti. Među posjetiocima ima i onih koji nisu Arapi, a koji se mogu okarakterisati kao seksualni predatori. Oni ovdje dolaze tokom vikenda ili se zadržavaju nešto duže, djeluju u sivoj zoni i traže prilike za seksualno iskorištavanje. Potrebno je upotrijebiti i ovako grube izraze, jer oni mlade djevojke posmatraju kao mlado i svježe meso. Tokom ljetne sezone gotovo svakodnevno dobijam upite upravo od takvih turista. Zato apelujemo na sve ljude, a posebno na roditelje, naše džemate i džematlije, da vode računa o svojoj djeci, naročito o djevojčicama. Moramo biti svjesni jedne ozbiljne činjenice: oni dolaze po našu djecu.“

Zefaaf je prva, ali, prema svemu sudeći, ne i posljednja aplikacija ovakve vrste koja ugrožava sigurnost i dobrobit žena pod plaštom vjere. Pedofilija, predatori, trgovina ljudima, finansijske prevare i zlostavljanje žena samo su neki od problema koje Zefaar pandorina kutija otvara. Od nadležnih nismo uspjeli dobiti konkretnu izjavu o ovoj temi te nam je rečeno da će intervenisati kada dođe do prekršaja zakona. Do tada, apeliramo na udaljavanje od ove i sličnih aplikacija.

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.