Zec o dotrajalim austrougarskim zgradama u Sarajevu: Nema šminkanja fasada dok se zgrade iznutra ne saniraju

Dotrajale fasade austrougarskih objekata u Sarajevu predstavljaju sve veći problem, a osim sistemskog pristupa i značajnih finansijskih ulaganja, potrebna je i temeljna sanacija samih zgrada, upozoravaju stručnjaci.

Brojne stambene i javne zgrade iz austrougarskog perioda prepoznatljiv su dio urbane slike Sarajeva, ali su mnoge suočene s dotrajalošću, nedovoljnim održavanjem i posljedicama višedecenijskih adaptacija. Problem ima i sigurnosnu dimenziju jer su prethodnih godina zabilježeni slučajevi obrušavanja dijelova fasada u centralnim dijelovima grada.

Arhitekta Amir Vuk Zec za Fenu je kazao da su oštećenja pojedinih fasada vidljiva golim okom, ali smatra da je još veći problem stanje samih zgrada.

– Stalno ponavljam da nema „šminkanja“ fasada dok se zgrade iznutra ne saniraju i ne stabiliziraju. To su objekti stari više od 100 godina, tokom vremena višestruko su pregrađivani, ugrađivane su nove instalacije, ali potrebna im je ozbiljna rekonstrukcija, a ne samo obnova vanjskog izgleda. Da bi bile zdrave izvana, mora se urediti unutrašnjost – kazao je Zec.

Obnova takvih objekata, naglašava, zahtjevan je i skup proces. Potrebno je ukloniti dotrajale dijelove fasade i oštećeni malter između cigala, stabilizirati zidove, a tek potom obnoviti ornamente i završne slojeve.

– Nije dovoljno samo ofarbati fasadu, to je najlakše uraditi – istakao je Zec, podsjećajući i na iskustvo Zagreba nakon zemljotresa, koje je pokazalo koliko stare i nedovoljno održavane zgrade mogu biti ranjive.

Nedostaje sistemski pristup

Prema zakonu, za održavanje fasada odgovorni su etažni vlasnici, odnosno stanari, dok se poslovi obavljaju putem upravnika zgrade. Međutim, situacija je složenija kod zaštićenih objekata koji pripadaju Historijskom urbanom krajoliku Sarajeva, jer radove mogu izvoditi samo firme s odgovarajućim licencama i odobrenjima nadležnih institucija.

Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove (KUIP) Kantona Sarajevo za Fenu su upozorili da održavanje fasada zaštićenih objekata postaje sve izraženiji problem.

Naveli su da su grad i općine obavezni planirati budžetska sredstva za nužne popravke, dok sanacija zavisi od raspoloživog novca, odluka etažnih vlasnika i procjena nadležnih inspekcija.

Ukoliko postoji opasnost po sigurnost, općinska urbanističko-građevinska inspekcija može naložiti izvođenje potrebnih radova ili zabranu korištenja objekta. U slučaju neposredne opasnosti od obrušavanja, upravnik zgrade dužan je hitno intervenirati.

– Ukoliko obrušeni dio fasade povrijedi prolaznika, odgovornost snose etažni vlasnici, odnosno upravnik zgrade ako je bio upoznat s oštećenjem, a propustio je da izvrši hitnu intervenciju – pojasnili su iz KUIP-a.

Kao najveći problem izdvojili su nedostatak sistemskog pristupa, naglašavajući da obnova zaštićenih fasada zahtijeva koordinirano djelovanje nadležnih institucija i značajna finansijska ulaganja koja etažni vlasnici najčešće ne mogu sami osigurati.

Zec smatra da očuvanju austrougarskog graditeljskog naslijeđa u budućnosti mora biti posvećeno znatno više pažnje.

– Ovi objekti su obaveza ne samo grada i općina, jer su ponos grada i cijele države – poručio je.

Austrougarski period od 1878. do 1918. godine obilježio je intenzivnu urbanizaciju Sarajeva, kada su izgrađene brojne javne, stambene i poslovne zgrade koje su gradu dale prepoznatljiv srednjoevropski izgled.

Historijski urbani krajolik Sarajeva 2020. godine upisan je na UNESCO-ovu Tentativnu listu svjetske baštine, čime je dodatno istaknuta vrijednost graditeljskog naslijeđa iz različitih historijskih perioda.

federalna.ba/Fena

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.