Zašto 18 ruku možda nije dovoljno za formiranje vlasti u Kantonu Sarajevo?

Iako su Stranka demokratske akcije (SDA), Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) i Demokratska fronta (DF) najavile formiranje nove skupštinske većine i Vlade Kantona Sarajevo, uz obrazloženje da imaju podršku 18 od ukupno 35 zastupnika, ostaje pitanje mogu li osigurati većinu potrebnu za izbor rukovodstva Skupštine. Šta propisuje Ustav Kantona Sarajevo, kakva je pozicija zastupnika iz reda hrvatskog naroda i Ostalih te ko bi mogao imati ključnu ulogu u formiranju nove vlade?

SDA, SBiH i DF imaju plan

Za vlast u Kantonu Sarajevo spremni. Tri stranke - SDA, SBiH i DF kao novi blok s 18, potencijalno i 19 ruku u Skupštini. Otkrili su i koga vide na čelu nove Vlade. 

„Mislim da bi to najbolji čovjek za tu poziciju bio Faruk Kapidžić“, kazao je Albin Zuhrić, predsjednik Kantonalnog odbora DF-a Sarajevo.

Između skupštinske većine i preuzimanja izvršne vlasti nalazi se ustavna i institucionalna procedura, a koja bi mogla biti prepreka političkim planovima nove koalicije. A red koraka formiranja Vlade precizira Ustav Kantona Sarajevo. Član  27 kaže: „Kandidata za mjesto premijera Kantona imenuje predsjedavajući Skupštine u konsultaciji sa zamjenicima predsjedavajućeg.“

Ustavna procedura kao prepreka

Pa je prvi test, izbor rukovodstva Skupštine KS i nacionalna zastupljenost svih konstitutivnih naroda i Ostalih u njegovim redovima. Otvara to pitanje mogu li SDA, SBiH i DF samostalno predložiti i izabrati kompletno rukovodstvo po ustavnoj proceduri, s obzirom da im u vlastitim redovima nedostaje zastupnika iz reda hrvatskog naroda i Ostalih.

Profesor ustavnog prava Davor Trlin smatra da 18 zastupničkih glasova može biti dovoljno za glasanje o potvrđivanju vlade, ali upozorava na značaj rukovodstva Skupštine u provođenju procedure.

„Većina od 18 zastupnika, po mom mišljenju, dovoljna je za glasanje i potvrdu vlade u skupštinskoj sali, ali je potpuno nemoćna bez rukovodstva Skupštine, koje jedino ima zakonsko pravo da prijedlog mandatara stavi na dnevni red. Ako se prilikom formiranja rukovodstva i imenovanja mandatara zaobiđe Ustav Kantona Sarajevo, to bi moglo biti dovoljno da takva vlada bude oborena, vjerovatno i pred Ustavnim sudom Federacije Bosne i Hercegovine“, pojasnio je Trlin.

Presedan iz Unsko-sanskog kantona

A praksa pokazuje da Ustavni sud Federacije BiH ne dozvoljava da matematika proste većine u skupštinskoj sali ima  pravnu snagu  ako su prekršeni ustavni uslovi popunjenosti klubova naroda i konenzusa u rukovodstvu Skupštine, a što dovodi i do pokretanja apleacija i zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Primjer je i odluka Ustavnog suda Federacije BiH u slučaju Unsko-sanskog kantona kojom su osporene odluke Skupštine o razriješenju Vlade. 

Trlin ocjenjuje da bi ta odluka mogla poslužiti kao pravni presedan i u Kantonu Sarajevo, ukoliko bi se pokušalo zaobići ustavne mehanizme.

„Odluka djeluje erga omnes, odnosno konačna je i obavezujuća, te može poslužiti kao pravni presedan za Kanton Sarajevo. Koalicija koja ima samo prostu većinu glasova, naprimjer 18 zastupnika, ne može preglasavanjem zaobići ustavne mehanizme klubova naroda ako se u rukovodstvu Skupštine ili vlade ne osigura ustavna zastupljenost svih naroda i poštivanje procedura. Pretpostavljam da bi svaka takva odluka pala pred Ustavnim sudom zbog povrede vitalnog nacionalnog interesa“, kazao je Trlin.

Politička matematika kontra ustava

Pred strankama su ustavne procedure, politički pregovori i pitanje mogu li osigurati podršku potrebnu za izbor Vlade i s kojim političkim kapitalom. A odgovore na pitanje ko će imati vlast i hoćemo li gledati političku matematiku kontra ustavnih procedura - pokazat će prvi potezi u Skupštini nakon dodjele mandata.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.