Čemu zabrane i incidenti: Zastava s ljiljanima dio je historijskog identiteta BiH

videoprilog Đenite Mešanović (Dnevnik 2)

I dok se u RS-u razmatra zakonsko kažnjavanje nošenja zastave s ljiljanima, koja predstavlja simbol srednjovjekovne Bosne, podsjeća se da je ta zastava istaknuta u Ujedinjenim nacijama 1992. godine, kada je Bosna i Hercegovina stekla međunarodno priznanje. U upotrebi je bila do 1998. godine, kada je visoki predstavnik Karlos Westendorp nametnuo zastavu koja je u zvaničnoj upotrebi i danas.

Pratili su ljiljani fudbalske Zmajeve, nalaze se na aktuelnim državnim i entitetskim grbovima, kao i na kraljevskoj kruni i nemaju nacionalni predznak, dok potvrđuju državni kontinuitet koji je vječan.

Historijsko porijeklo simbola

Nikada više osporavan i nikada češće upotrebljavan u modernoj histoji BiH. Ljiljan. Bosanski kraljevski simbol koji datira iz srednjeg vijeka, a posebno popularan u vrijeme kralja Tvrtka Prvog Kotromanića. 

Šest bijelih ljiljana na plavoj podlozi bili su grb ove dinastije, kojom se ponose svi narodi u BiH. Kako je jedan historijski simbol koji je povezivao sve narode u Bosni i Hercegovini postao problem za dva? A pri tome su upravo oni ti čija je historija neraskidivo s ljiljanom povezana. 

"Grb sa šest ljiljana na bijeloj podlozi prvi put je javno prikazan u filmu ‘Boj na Kosovu’ 1989. godine, gdje se u nekoliko kadrova jasno vidi ta zastava. Riječ je o simbolu srednjovjekovnog bosanskog kraljevstva, odnosno grbu dinastije Kotromanić, koji su tada simbolizirali državu i koji tada nije imao nikakva nacionalna obilježja, niti ih ima danas", kazao je historičar Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Amir Kliko.

Politička i društvena percepcija

"Do 1992, 4. maja, u trenutku kada su ljiljani u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine usvojeni kao simbol zastave i grba, 99% stanovništva nije čulo za ljiljane. Sjećam se i komentara Radovana Karadžića koji je govorio da su ljiljani i njihov znak i simbol kralja Tvrtka, ali da ih ne žele prihvatiti jer su ih preuzeli njihovi protivnici. Profesor Enver Imamović je najzaslužniji za afirmaciju ljiljana, a dizajn je radio Zvonimir Bebek. Kasnije, nakon sukoba Armije i HVO-a, došlo je do toga da se poče stvarati otpor i kod nekih Hrvata u Bosni i Hercegovini prema ljiljanima", rekao je akademik Suad Kurtćehajić, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Pravna i institucionalna upotreba

Zašto je ljiljan koji, kako navode historičari, nije moguće vezati kako za narod tako ni za historijski trenutak, nije smetnja na zastavi RS-a, nije smetnja na spomeniku Tvrtku Kotromaniću, može biti predmet sankcija, oduzimanja zastava s ljiljanima, uništavanja imovine.

Sve su ovo slučajevi koji se bilježe na teritoriji RS-a u trenutku kada se zastave s ljiljanima vijore širom naše zemlje tokom utakmica na Svjetskom nogometnom prvenstvu.

No, tu nije kraj. Ljiljani su, navode, još u službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini.

"Plavi grb s ljiljanima još uvijek je u zvaničnoj upotrebi u institucijama Bosne i Hercegovine. On je i dalje amblem na uniformi jednog puka Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i legalno je prisutan u upotrebi", ističe Kliko.

Ustavnopravni aspekt

Da nema zakonskog uporišta za sankcioniranje onih koji zastavu s ljiljanima ističu, potvrđuje i stručnjak za ustavno pravo. Pokušaj kriminalizacije, neće proći Ustavni sud Bosne i Hercegovine. 

„Takvo nešto je prije svega suprotno državnim zakonima koji baštine tradiciju vojnih struktura koje su djelovale tokom rata. S druge strane, kada je riječ o eventualnoj penalizaciji ili sankcionisanju takvih postupaka, da bi to uopće bilo definisano kao krivično djelo, u skladu s principima pravne države, mora postojati jasno utvrđen javni interes koji se štiti kroz takvu politiku kriminalizacije.

Međutim, u ovom slučaju to se apsolutno ne može utvrditi. Riječ je o uništavanju vlastite imovine, što je već sada nezakonito, a u ovom trenutku, čak i bez izmjena i dopuna krivičnog zakonika, ne postoji bilo kakvo zakonsko uporište za takvo postupanje.

Nemam nikakvu sumnju u ishod, ali građani moraju biti uporni kako bi na kraju dobili odštetu od RS-a zbog ovog nezakonitog postupanja“, poručuje stručnjak za ustavno pravo Nedim Ademović.

Što se više brani i osporava, time je njegova upotreba veća, reći će historičari. A potvrditi oni kojima je zastava s ljiljanima, što je potvrdio i Sud u Banjaluci legitima zastava kojom se veliča samo jedno - historijski kontinutitet države, čiji ljiljan nije imao nacionalni predznak.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.

ljiljani zastava s ljiljanima Bosna i Hercegovina Kralj Tvrtko Ustavni sud BiH Amir Kliko Suad Kurtćehajić Nedim Ademović