Semberski farmeri za litar dizela daju 11 kg pšenice, sve bliže odustajanju od proizvodnje

Semberski poljoprivrednici u novu proizvodnu sezonu ulaze sa sve manje računice, a sve više dugova i neizvjesnosti. Skupa sjetva, katastrofalni prinosi kukuruza zbog suše, pad otkupne cijene mlijeka i nekontrolisani uvoz pritisli su domaću proizvodnju sa svih strana. Ono što je proizvedeno sve je jeftinije, ono što treba kupiti sve skuplje, a proizvođači upozoravaju da ovakva proizvodnja vodi gašenju gazdinstava i smanjenju stočnog fonda.

Sve skuplja proizvodnja, sve manja zarada

Jesenja sjetva sve više liči na računicu bez dobitka. Repromaterijali gutaju sve veći dio prihoda, dok cijene poljoprivrednih proizvoda ne prate ni približno taj rast. Proizvođači smanjuju ulaganja i površine, svjesni da ih ni dobar rod ne može spasiti od gubitka.

„Kao prvo, gorivo je poskupjelo za 40 posto, a poskupio je i repromaterijal. Kada pogledaš, sve što nama treba je poskupjelo, a cijene naših proizvoda su pale. Naši proizvodi su jeftini, a ono što kupujemo skupo“, kaže poljoprivredni proizvođač Milan Savić.

Koliko su troškovi proizvodnje porasli, najbolje pokazuju cijene goriva i mineralnog đubriva, na koje proizvođači svakodnevno moraju izdvajati sve više novca. Poljoprivredni proizvođač Mustafa Gradaščević navodi konkretne primjere:

„Gotovo 11 kilograma merkantilne pšenice, po ovogodišnjoj cijeni, sada treba dati za litar dizela. Kada naspete gorivo u traktor i krenete prema njivi, do nje potrošite litar dizela. Znači, već ste potrošili 11 kilograma pšenice. Druga stvar, 100 kilograma MPK đubriva košta oko 122 marke, što je približno 370 kilograma merkantilne pšenice.“

Pad cijene mlijeka ugrožava stočarstvo

Suša je ove godine odnijela veliki dio onoga od čega zavisi opstanak stočarske proizvodnje. Istovremeno, otkupna cijena mlijeka pada, pa se proizvođači nalaze u apsurdnoj situaciji: troškovi ishrane rastu, a prihod od svakog isporučenog litra sve je manji.

Gradaščević kaže da otkupna cijena mlijeka kontinuirano pada od početka godine, zbog čega je proizvodnja sve neisplativija.

„Od Nove godine imamo konstantan pad cijene mlijeka. To je za dva do tri feninga, ali se dešava gotovo svakog mjeseca. Sada smo došli do cijene nešto veće od pola marke, tako da se taj segment proizvodnje zaista ne isplati. Stalno bilježimo gubitke. Kilogram hrane za muzne krave košta oko marku, a litar mlijeka nešto više od pola marke, možda oko 60 feninga“, navodi Gradaščević.

Da trenutna otkupna cijena ne pokriva ni troškove ishrane stoke, upozorava i Savić.

„Uz ovu cijenu mlijeka nema nikakve isplativosti. Krava od onoga što danas da mlijeka ne može pokriti ni troškove vlastite hrane, a kamoli moj rad i trud. Nemamo nikakvu računicu“, ističe Savić.

Bakajlić: Nema više računice

Dok domaći proizvođači sabiraju štetu i pokušavaju sačuvati ono što su godinama stvarali, tržište je sve otvorenije za robu iz uvoza.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić upozorava da bi proizvođači zbog takvih okolnosti mogli odustati od poljoprivrede.

„Mi proizvođači ćemo se morati odreći poljoprivrede jer tu više nema matematike. Dugi niz godina nemamo dobit i na kraju ćemo morati prestati baviti se poljoprivredom i ostaviti zemlju da se odmori, pa ćemo vidjeti šta će dalje biti“, poručuje Bakajlić.

Od jedne do druge proizvodne sezone semberski poljoprivrednici ulaze sa sve većim troškovima, a sve manjom sigurnošću da će im se uloženi rad i novac vratiti. Posljedice suše, skupe sjetve i niske otkupne cijene ne pogađaju, kako navode, samo pojedinačna gazdinstva, već dovode u pitanje održivost čitavog proizvodnog lanca.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.