ZA FR Kenan Kešmer: Ustav KS-a presudit će u formiranju vlasti, a ne 18 ruku nove trojke
Nakon izbora 4. oktobra HDZ i SDA stranke su koje su osvojile najveći broj mandata u Federaciji BiH. Kakvu će ulogu HDZ imati u formiranju državne vlasti?
Imat će zasigurno jednu od ključnih uloga. Znamo kakvi su stavovi HDZ-a i kakvo je njihovo ranije ponašanje bilo, ne samo prilikom formiranja vlasti nego i u funkcioniranju same vlasti. Vjerovatno će HDZ imati većinu i u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te će tu poziciju koristiti za ispunjavanje svojih interesa.
Vjerovatno će jedan od uvjeta biti da SNSD mora biti u vlasti. Vidjet ćemo kako će se prema tome postaviti SDA i stranke koje će s njom biti u nekom partnerskom koalicijskom odnosu, pretpostavljam, jer su sve one ranije govorile da SNSD treba zaobići kad god za to bude prilika. Evo, sada će imati priliku, pa ćemo vidjeti kako će se postaviti.
Koliko je realna, nazovimo je, osovina SDA–HDZ, već u ponedjeljak je izvjestan sastanak Bakira Izetbegovića i Dragana Čovića?
To je skoro pa izvjesna koalicija. SDA je apsolutni pobjednik ovih izbora, HDZ također, i jednostavno je prirodno da te dvije stranke sjednu za sto i pokušaju dogovoriti ono što se zove plan i program buduće vlasti.
A šta je Čoviću ugodnije: stabilna većina HDZ–SDA–SDP ili koalicija koja ipak podrazumijeva određena uslovljavanja i blokade?
Mislim da je, poznavajući neke njegove ranije poteze i prateći njegove stavove i politike, Čović sklon tome da uvijek traži prohodnost zakona i funkcionalnost vlasti. Vjerujem da bi u nekoj konstelaciji prije preferirao koaliciju SDA–SDP naspram SDA–SBiH, jer mu dodatna snaga SDP-a omogućava lakšu prohodnost i stabilniju većinu u svim parlamentima po vertikali. Međutim, ne vjerujem da će se Čović previše truditi da ubijedi Izetbegovića da ide s ovim ili onim partnerom. Mislim da je moguće da će to završiti na nivou prijedloga, a, naravno, na SDA je odgovornost da izabere svoje partnere za vlast.
SDA je veoma brzo najavila koaliciju sa Strankom za BiH i Demokratskom frontom. Međutim, Ustav Kantona Sarajevo propisuje da konstitutivni narodi, dakle Bošnjaci, Hrvati i Srbi, ali isto tako i pripadnici Ostalih, moraju biti proporcionalno zastupljeni u ključnim institucijama kantonalne vlasti. Koliko će ova činjenica utjecati na matematiku onih “famoznih” 18 ruku na koje računa SDA sa Strankom za BiH i Demokratskom frontom?
To je svakako jedan primjer onoga što se dešava kada politika zaslijepi aktere, kada ih vlast zaslijepi pa vide samo fotelju, a ne i procedure, koje nekako preskaču. To će, naravno, imati ogroman utjecaj na formiranje vlasti. Koliko god ova nova famozna trojka pokušavala zaobići SDP, Našu stranku i druge stranke u Skupštini Kantona Sarajevo, morat će na kraju sjesti s njima i dogovoriti način na koji će biti imenovana nova vlada. Jednostavno, kada su kreirali svoje liste za Skupštinu Kantona Sarajevo, nisu vodili računa o nacionalnoj zastupljenosti i to im se sada obija o glavu. Dakle, morat će sjesti i dogovoriti se i zbog prohodnosti i samog imenovanja, ali i zbog kasnijih procedura i svih tačaka koje žele provesti kroz Skupštinu Kantona Sarajevo. Sve će to, u konačnici, zavisiti od njihovih političkih rivala.
Stranka za BiH ostvarila je rezultat koji joj daje značajnu pregovaračku poziciju. Na koji način će pokušati kapitalizirati taj rezultat? Ono što je sigurno jeste da ništa nije ni bijelo ni crno. Evo, i sami ste to potvrdili.
Vidjet ćemo kako će se ponašati. Vidio sam da je gospodin Efendić kazao da još uvijek ništa nije završeno, da pregovori tek počinju. Vidjet ćemo kako će se stranka postaviti. Ona je, naravno, određeni faktor, ali nije pobjednik izbora. Ipak, napravila je zaista veliki skok i postala politički faktor, trenutno možda i najpoželjniji za koaliranje. Mogu birati s kojim će blokom formirati vlast. Začuđujuće mi je što se gospodin Efendić već prilično jasno odredio i kazao da sa SDP-om neće. Dakle, preostaje mogućnost da ide sa SDA ili da izabere treću opciju, odnosno opoziciju. S obzirom na njegovo dosadašnje djelovanje, ne bi me iznenadilo da na kraju kaže da neće ni sa kim i da će ostati u opoziciji. Dakle, sve su karte otvorene, osim mogućnosti saradnje sa SDP-om, koju je u nekoliko navrata negirao i jasno odbacio kao opciju. Vidjet ćemo šta će se desiti. Mislim da će se vrlo brzo razjasniti situacija.
A za koga je SDP najprihvatljivija alternativa?
SDP je, kako se najbolje vidjelo iz njihovih saopćenja, odnosno nakon sjednice Predsjedništva stranke, otvoren za razne opcije. Čak je i gospodin Nikšić rekao: „Ako Trojka uspije, idemo s njima. Ako ne uspije, vidjet ćemo šta je moguće.” Čime su, naravno, otvorena vrata za brojne druge koalicije.
Vidjet ćemo kako će se ponašati SDA. Prema nekim informacijama, rukovodstvo te stranke prilično je podijeljeno u vezi s tim treba li praviti koaliciju sa Strankom za BiH ili SDP-om. Mislim da imaju sjednicu Predsjedništva naredne sedmice i da će se tu vjerovatno razgovarati o tome. Vjerovatno neće biti donesena neka odluka, ali hoće biti izneseni određeni stavovi i pokušat će se krenuti u određenom pravcu.
Registrirano je 48.078 birača koji glasaju izvan Bosne i Hercegovine. Zvanično brojanje u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu očekuje se već naredne sedmice. Vjerujete li da glasovi dijaspore mogu utjecati na konačne rezultate u BiH? Razlike u broju glasova unutar pojedinih kantonalnih i federalnih lista zaista su izuzetno male.
Da, moguće je da se neki mandat promijeni u nečiju korist u nekom izbornom području, odnosno da neko dobije dodatni mandat.
Ali ništa se drastično neće dogoditi?
Nema sumnje da bi se mogao promijeniti jedan mandat gore-dolje, ali ne vjerujem da će doći do većih promjena. Najveću promjenu će napraviti u NSRS-u. Pretpostavlja se da su to većinski glasovi Bošnjaka, koji su sa tog teritorija , i da bi tu moglo doći do promjene, odnosno da Koalicija za državu ipak dobije mandate u Narodnoj skupštini.
SDA je ponovo ostvarila veoma snažan parlamentarni rezultat, ali bez pobjede Bakira Izetbegovića u utrci za člana Predsjedništva BiH. Šta nam taj raskorak govori?
To pokazuje da se biračko tijelo, koje tradicionalno glasa za SDA, jednostavno zasitilo tog liderstva. Izetbegović je zaista dugo na čelu stranke, a njegovi rezultati su varirali. Međutim, na posljednja dva izborna ciklusa ostvario je značajno manji broj glasova od same stranke. To pokazuje ne da ga ne želi većinski bošnjački narod, nego da ga ne želi većina biračke baze SDA. Dakle, to je zaista pitanje za unutarstranačku raspravu, koje će oni morati riješiti. Čini mi se da je kongres zakazan za proljeće naredne godine. Pitanje je hoće li unutar same stranke pronaći dovoljno snage i kandidata da se neko suprotstavi gospodinu Izetbegoviću i da ga jednostavno pošalju u političku penziju, jer im očito nanosi više štete nego što im donosi koristi.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.