Xi Jinping sprema doček za Vladimira Putina, četiri dana nakon susreta s Trumpom
Xi Jinping i Vladimir Putin razmijenili su u nedjelju „čestitke i pisma podrške“ uoči posjete ruskog predsjednika Pekingu ove sedmice, svega četiri dana nakon što je Donald Trump napustio Kinu poslije važnog samita, prenosi The Guardian.
Kineski lider Xi izjavio je da se bilateralna saradnja između Rusije i Kine „kontinuirano produbljuje i učvršćuje“, ističući da se ove godine obilježava 30. godišnjica strateškog partnerstva dvije zemlje, prenijeli su kineski državni mediji.
Putinova posjeta Pekingu zakazana je za utorak i srijedu. U članku objavljenom u državnom tabloidu Global Times navodi se da posjete američkog i ruskog predsjednika pokazuju kako Peking „ubrzo postaje središte globalne diplomatije“.
"Posjete izazvale veliku pažnju javnosti“
List navodi da su „uzastopne posjete izazvale veliku pažnju javnosti“, te da analitičari smatraju kako je „izuzetno rijetko u posthladnoratovskom periodu da jedna država ugosti lidere SAD-a i Rusije u razmaku od samo sedam dana“.
Produbljeni odnosi Kine i Rusije izazivaju zabrinutost na Zapadu, posebno otkako je Moskva pokrenula potpunu invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Zapadni diplomati i analitičari smatraju da je kineska ekonomska i diplomatska podrška Rusiji pomogla održavanju rata. Xi i Putin sastali su se više od 40 puta, znatno češće nego što se kineski lider susretao sa zapadnim zvaničnicima.
Trgovinska razmjena između Kine i Rusije dostigla je rekordne nivoe od 2022. godine, pri čemu Kina kupuje više od četvrtine ruskog izvoza. Velike kineske kupovine ruske nafte Moskvi su donijele stotine milijardi dolara prihoda za finansiranje rata u Ukrajini.
Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka, Peking je od početka invazije kupio više od 367 milijardi dolara ruskih fosilnih goriva. Ove kupovine dodatno su ojačale energetsku sigurnost Kine, posebno nakon što je kriza na Bliskom istoku poremetila transport nafte kroz Hormuški moreuz.
Trgovina, Tajvan i Bliski istok kao fokus razgovora SAD-a i Kine
Ni rat u Ukrajini niti kinesko-ruski odnosi nisu bili među glavnim temama razgovora Trumpa i Xija prošle sedmice. Kinesko saopćenje sa sastanka samo kratko spominje „ukrajinsku krizu“, dok američko saopštenje uopće ne navodi to pitanje.
Umjesto toga, razgovori SAD-a i Kine bili su fokusirani na trgovinu, Tajvan i sukob na Bliskom istoku, pri čemu je Trump izjavio da se Kina slaže s njim o važnosti ponovnog otvaranja Hormuškog moreuza.
Xi je također upozorio Trumpa na pitanje Tajvana, ističući mogućnost sukoba ukoliko se situacija ne bude pažljivo rješavala. Trump je nakon odlaska iz Pekinga rekao da još nije odlučio hoće li odobriti višemilijardski paket američkog oružja za Tajvan. Zaustavljanje te prodaje predstavljalo bi veliku diplomatsku pobjedu za Peking, koji nastoji preuzeti kontrolu nad samoupravnim ostrvom, čemu se protivi većina stanovnika Tajvana.
Joseph Webster, viši saradnik Atlantic Councila, napisao je u svom biltenu da bi „Tajvan mogao biti skrivena tema sastanka Xi Jinpinga i Putina“. Prema njegovim riječima, Peking možda želi osigurati dodatne energetske sporazume s Moskvom kako bi zaštitio snabdijevanje energijom u slučaju budućeg sukoba. Proširenje kapaciteta ruskih naftovoda prema Kini „značajno bi povećalo kinesku energetsku sigurnost u slučaju krize oko Tajvana“, naveo je Webster.
Rusija već duže vrijeme vrši pritisak na Kinu da ubrza realizaciju gasovoda „Snaga Sibira 2“, koji bi dodao još 50 milijardi kubnih metara kapaciteta postojećoj mreži između dvije zemlje.
federalna.ba