Weberov prijedlog za reformu EU naišao na podršku, ali i skepticizam

Ideje šefa Evropske narodne stranke (EPP) Martina Webera za sveobuhvatnu reformu Evropske unije, uključujući ukidanje principa konsenzusa o važnim pitanjima i uvođenje funkcije predsjednika EU, naišle su na podijeljena mišljenja političara i stručnjaka.

Njemački kancelar Friedrich Merz, Weberov stranački kolega i lider konzervativne kršćansko-demokratske CDU Merz izrazio je skepticizam u pogledu izvodljivosti reformi koje je predložio Weber.

"Postizanje promjena ugovora u ovoj Uniji od 27 zemalja prilično je težak zadatak", rekao je Mertz na početku samita EPP-a, koji je održan iza zatvorenih vrata 31. januara i 1. februara u Zagrebu.

Potpredsjednik CDU-a Weber je prije sastanka rekao da će predložiti spajanje dvije najviše pozicije u EU, dužnosti predsjednika Evropske komisije i predsjednika Evropskog vijeća. Također je rekao da je u novom globalnom poretku potrebna zajednička evropska vojska, prenose njemački mediji.

Zalagao se da se, putem posebne klauzule o suverenitetu, zemljama "koje su spremne na saradnju" omogući da zaobiđu princip konsenzusa u donošenju odluka EU o pitanjima vanjske politike i sigurnosti, što praktično daje članicama pravo veta.

"U tom slučaju, Viktor Orbán u Mađarskoj i Robert Fico u Slovačkoj više nas neće moći držati kao taoce. Štaviše, morat će objasniti zašto su odjednom postali usamljeni", rekao je Weber, a prenosi Tageschau portal njemačke javne televizije ARD.

Tageschau, međutim, dodaje da je Njemačka 2025. godine, zahvaljujući sistemu jednoglasnog usvajanja odluka, blokirala odluku o uvođenju sankcija Izraelu, na veliko nezadovoljstvo Francuske i Španije.

Kancelar i Weberov stranački lider Friedrich Mertz, piše DPA, podržao je Weberovu inicijativu o donošenju odluka u EU, ali samo u mjeri u kojoj se izjasnio protiv jednoglasnog usvajanja odluka.

„Na zajedničkom tržištu (EU) praktično smo već napustili sistem konsenzusa. Dakle, princip kvalifikovane većine važi svugdje“, rekao je Mertz. Dodao je da smatra da bi trebalo postepeno postići da se takva većina koristi za donošenje odluka u vanjskoj i sigurnosnoj politici, te da „onaj ko kasa iza svih ne smije da određuje tempo“.

Italijansko-francuski liberalni zastupnik u Evropskom parlamentu Sandro Gozzi ocijenio je da Weberovom prijedlogu za predsjednika Unije nedostaje jedna ključna stvar - demokratija, piše Tageschau.

Takvog predsjednika Evropske unije ne bi trebali birati šefovi država i vlada, već bi trebao steći svoj legitimitet na izborima, rekao je Gozzi. On je 2016. godine, kao državni sekretar u italijanskoj vladi, sastavio prijedlog o transnacionalnim listama kandidata za EP, koji je kasnije preuzeo francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Stručnjak za evropsko pravo Alberto Alemano ocijenio je, slično nekim svojim pravnim kolegama, da je za Gocijev prijedlog transnacionalnih lista i izbora pobjednika "Spiezenkandidat" za predsjednika EU ne bi morao mijenjati ni osnivačke ugovore EU.

Alemano, koji je profesor na Evropskoj poslovnoj školi HEC u Parizu, procijenio je da bi spajanje funkcija predsjednika Evropske komisije i Evropskog vijeća imalo brojne prednosti. Prije svega, pojednostavilo bi donošenje odluka, Evropa bi postala "vidljivija" i stvorila veću sigurnost, piše Tageschau.

Alemano je dodao da je svaki takav pokušaj do sada propao zbog protivljenja Vijeća EU, "budući da bi šefovi država i vlada izgubili dio svoje moći", ali da je najkasnije sa Grenlandom postalo jasno da se nešto mora promijeniti.

Predsjednik parlamentarne grupe njemačkog socijaldemokratskog SPD-a u EP-u i stručnjak za evropsko pravo, René Repassi, povoljno je govorio o Weberovim prijedlozima, ali je i podsjetio da je upravo konzervativna EPP spriječila bilo kakve reforme EU u proteklim godinama.

Repasi je također pokrenuo pitanje da li bi, u slučaju spajanja funkcija, jedna od dvije institucije, Komisija ili Vijeće, stekla prevlast, ili bi se transnacionalni predsjednik EU orijentirao prema nadnacionalnoj Evropskoj komisiji, odnosno prema šefovima država i vlada država članica koje okuplja Evropsko vijeće.

Konzervativna, kršćansko-demokratska panevropska stranačka porodica EPP je najjača u Evropskom parlamentu sa 188 od ukupno 720 mjesta.

federalna.ba/Beta