Vještačka inteligencija pruža brojne prednosti, ali postoje i zamke

Vještačka inteligencija je sve više prisutna u našem životu: od vođenja posla do obrazovanja, pa i rješavanja svakodnevnih problema. No, koristi li se ova tehnologija na ispravan način te koliko utječe na rast i razvoj najmlađih kategorija društva?

Vještačka inteligencija koristi se u gotovo svim sferama, bilo da je riječ o prevođenju teksta, ispravnom kreiranju poslovne politike ili obrazovanju. Postavlja se pitanje gdje je granica ispravnog korištenja ove tehnologije, naročito kada kroz društvene mreže svjedočimo porastu broja vještački kreiranih fotografija, snimaka i drugog sadržaja koji ne prikazuju stvarnost.

Nejra Aljović, izvršna direktorica kompanije Bosona iz Sarajeva, govori kako su od početka rada ove firme svjesni neophodnosti praćenja koraka s digitalnom transformacijom, te kako vještačku inteligenciju shvataju kao veliku podršku svakodnevnom radu:

„Na ovaj način imamo više prostora da se posvetimo onome što nam je najvažnije, a to je kvaliteta usluga i povjerenje kupaca. AI ne zamjenjuje ljude u našoj organizaciji, ali nam pomaže da donosimo promišljenije odluke.“

Osim uloge čelnice kompanije, Aljović se s vještačkom inteligencijom susreće i privatno, odnosno kao majka. Stava je da roditelji trebaju pomoći djeci kako bi naučila ispravno koristiti ovu tehnologiju:

„Važno je djeci postaviti granice kod korištenja AI i da im se objasni kako se koristi. Ako se koristi bez jasnih granica, može uticati na manjak radoznalosti, manjak volje za učenjem i samostalnog razmišljanja. AI treba biti alat koji potiče pitanja, istraživanja i kreativnost, a ne da bude zamjena za trud, znanje i dječiju znatiželju.“

Koji je ispravan način korištenja ovog alata i kako je nastao, govori Zenina Dedić, diplomirana inženjerka informatike sa završenom specijalizacijom na Poslovnoj školi Univerziteta Cambridge i stručnim usavršavanjem iz oblasti vještačke inteligencije na univerzitetima Harvard i MIT. Trenutno radi kao Product Lead za Generativnu vještačku inteligenciju u kompaniji SPAR AG, jednom od najvećih trgovačkih lanaca u Evropi. Dedić ističe kako je glavna svrha alata vještačke inteligencije brzo izvlačenje informacija iz velike količine podataka te generisanje sadržaja, poput teksta, slike ili videa, za različite svrhe. Govori kako je neophodno znati na pravi način komunicirati s ovim alatima:

„Sa alatima umjetne inteligencije komuniciramo prirodnim jezikom i smatramo da mi to već znamo jer komuniciramo sa drugim ljudima, no sa AI moramo biti jako jasni i precizni i shvatiti kako nema rješenja za svaki problem i ima svoja ograničenja.“

Djeca mnogo koriste novu tehnologiju i ne trebaju imati strah od nje. Trebaju je naučiti ispravno koristiti, kaže naša sagovornica, ali potcrtava da vještačka inteligencija ne smije biti jedini izvor za učenje:

„Ukoliko djeca koriste umjetnu inteligenciju da bi bolje savladali gradivo, da bi se bolje pripremili za ispit, da bi dobili ideju za bolju prezentaciju, onda trebaju koristiti, svakako, mogućnosti koje nudi AI. Sa druge strane, moraju gledati da ne postanu ovisni o AI, da je ne pitaju za svaku sitnicu, već da i dalje uče i razvijaju vlastite sposobnosti.“

Profesor geografije u Gimnaziji Dobrinja Vedran Zubić ukazuje kako vještačka inteligencija daje informacije koje ne bismo imali automatski te usmjerava na dalje traženje. No, upozorava kako postoji opasnost i od same validnosti informacija:

„Postoji opasnost da se djeca previše oslone na te elemente koji generalno nisu provjerljiva kategorija kao što je bila enciklopedija ili udžbenik. Strah me da djeca u tom oslanjanju ne izgube vlastitu kogniciju, primarnu inteligenciju koju razvijaju kroz školski sistem.“

Naglašava kako postoji opasnost da će se povećati to oslanjanje na tehnologiju, kao i od mogućneg gubitka socijalizacije:

„Kako tehnologija bude napredovala, to oslanjanje će vjerovatno biti sve veće, strah me da ne napravimo neke androrobote od učenika. Najveća opasnost, po meni, je gubitak socijalizacije, da nam ta komunikacija ne bude osnovni prijatelj sa kojim ćemo komunicirati.“

Svi naši sagovornici ističu kako podatke dobijene uz pomoć vještačke inteligencije korisnici moraju dodatno provjeravati jer je internet, kao glavni izvor za analize podataka u ovim sistemima i aplikacijama, ipak pun dezinformacija i malicioznih izvrtanja činjenica.

Saglasni su u jednom: vještačka inteligencija je odlična alatka koju treba znati usmjeravati kako bi se došlo do pravih podataka, ali i ljudi.