Vedran Zubić: Trump želi Grenland zbog rudnih resursa, vode i kontrole trgovačkih ruta

O geopolitičkom značaju Grenlanda, interesima Sjedinjenih Američkih Država i promjenama koje donose klimatske promjene, u vanjskopolitičkom magazinu Svijet govorio je profesor geografije Vedran Zubić. U razgovoru je istakao da interes Washingtona za najveće ostrvo na svijetu nije nov, ali da danas poprima novu dimenziju u kontekstu globalnog nadmetanja velikih sila.

Profesor Zubić podsjeća da ideja o preuzimanju Grenlanda ne potiče iz vremena aktuelnog američkog predsjednika.

„Donald Trump nije izmislio tu priču. Još nakon Drugog svjetskog rata, u vrijeme Trumana, postojala je želja da se Grenland kupi, a Trump ju je samo ponovo otvorio 2019. godine“, kaže Zubić.

Iako Grenland ima tek oko 57.000 stanovnika, njegov značaj, naglašava, leži u njegovoj veličini i geografskom položaju.

„To je najveći otok na svijetu, površine 2,2 miliona kvadratnih kilometara. Četiri puta je veći od Francuske i sedam puta od Njemačke, samo što ga često doživljavamo kao izoliranu tačku na karti.“

Rudna bogatstva, energenti i voda kao resurs budućnosti

Kao prvi ključni razlog američkog interesa, Zubić navodi prirodne resurse.

„Na Grenlandu već postoje dva rudnika – anortozita i rubina, a u njegovim priobalnim šelfovima gotovo sigurno postoje nalazišta nafte i plina, jer je Grenland dio kanadskog štita“, objašnjava.

Drugi, često zanemaren faktor je voda.

„Grenland je prekriven ledom debljine i do 300 metara. U 21. stoljeću voda postaje strateški resurs, možda i važniji od nafte“, ističe Zubić, podsjećajući na sukobe oko vodnih resursa na Bliskom istoku i u Africi.

“Fascinantno je da Grenland još uvijek nije ušao u fazu velikih rudarskih radova. Oko njega će se lomiti ekonomska koplja, a ne vojna,” naglašava.

Geostrategija i arktičke trgovačke rute

Treći razlog vidi u vojno-strateškoj dimenziji, koja, kako kaže, postoji već decenijama.

„Američka vojna baza u mjestu Thule postoji već 76 godina. Ništa se suštinski novo tu ne dešava“, navodi.

Međutim, promjene u globalnoj trgovini dodatno povećavaju važnost Grenlanda.

„Kineski brodovi sve češće koriste Sjeverno-arktički put, zaobilazeći Suecki kanal i krizna područja Crvenog mora. Upravo tu se lome interesi velikih sila,” objašnjava.

„Osnova Trumpove politike prema Kini je vrlo jednostavna: ili Kini onemogućiti jeftine resurse, ili joj onemogućiti povoljne trgovačke rute, ili joj uvesti carine“, dodaje.

Bez vojnog sukoba, ali s jasnim ekonomskim interesima

Zubić ne vjeruje u mogućnost vojnog sukoba oko Grenlanda.

„Ne postoji scenario u kojem bi evropske države ratovale s američkom vojskom na Grenlandu. To je iluzija“, kaže on.

Umjesto toga, očekuje ekonomske aranžmane.

„Bit će potpisani sporazumi i koncesije, a američke korporacije će imati prednost u istraživanju i eksploataciji resursa. Kada pogledate geografski položaj Grenlanda, jasno je kome potencijalno treba pripadati.”

Klimatske promjene i otapanje leda

Govoreći o klimatskim promjenama, Zubić upozorava da se procesi često pogrešno dramatiziraju.

„Otapanje leda ne ide brzinom kakvom se često prikazuje. Do kraja stoljeća govorimo o porastu nivoa mora od 40 do 50 centimetara, ne o potapanju kontinenata“, navodi.

Ističe da savremena tehnologija omogućava eksploataciju resursa i u ekstremnim uslovima.

„Ovo nije 19. stoljeće. Rudarenje je moguće i ispod leda.“

Amerika kao ključni akter, Evropa na margini

Na pitanje ko ima najveći interes da kontroliše Grenland, Zubić je jasan.

„Apsolutno Sjedinjene Američke Države“, kaže, dodajući da Evropska unija u ovom procesu ima vrlo ograničen utjecaj.

„Nažalost, Evropa je danas kusur velikih svjetskih dešavanja. Prvi put u historiji.“

Svijet ulazi u novu fazu nesigurnosti

Na kraju razgovora, Zubić upozorava da svijet ulazi u period sličan Hladnom ratu, ali s drugačijim metodama djelovanja.

„Period Pax Americana je završen. Vraćamo se logici blokova, bez klasičnih pješadijskih ratova, ali s mnogo većom globalnom neizvjesnošću“, zaključuje.

federalna.ba