Ustavni sud BiH: Zbog nedostatka sudija više od 13.000 neriješenih predmeta

Prilog: Ermina Jalimam

Ustavni sud Bosne i Hercegovine suočava se s ozbiljnim posljedicama zbog nepopunjenosti, odnosno politike neizbora sudija iz Republike Srpske. Broj neriješenih predmeta krajem prošle godine bio je veći od 13.000, dok ih je prije nastanka "sudijskog deficita" bilo manje od 3.000.

Prošle godine Ustavni sud Bosne i Hercegovine zaprimio je 5.671 predmet, a riješena su 2.503. Predsjednik Suda Mirsad Ćeman kaže  da je sve veći broj neobrađenih predmeta zbog činjenice da Ustavni sud radi u krnjem sastavu, odnosno nedostaju dvojica sudija iz RS-a, te da Sud bez funkcionalnog Velikog vijeća odlučuje uglavnom na plenarnim sjednicama i nije u mogućnosti odgovoriti na priliv predmeta u razumnom roku, zbog čega se građani BiH sve češće obraćaju Evropskom sudu za ljudska  prava.

"U ovim okolnostima Ustavni sud ne može u razumnom roku odgovoriti na sve zahtjeve, tako da poručujem vlasti da izabere nedostajuće sudije. Izaberite ih na vrijeme. Nemojte da bilo ko, bilo čime motiviran, dovodi u sumnju ustavnost, legalitet i legitimitet Ustavnog suda", rekao je Ćeman.

Sud i u smanjenom sastavu ostaje ustavan, legalan i legitiman, naglašava Ćeman, a kontinuiran priliv apelacija iz cijele BiH pokazuje da građani i dalje imaju povjerenje u njegov rad. Ipak, Bosna i Hercegovina pokazuje institucionalnu slabost jer se odluke Ustavnog suda ne provode, uprkos činjenici da su, prema Ustavu, konačne i imaju obavezujući karakter. Iz Suda kažu da je Tužilaštvo BiH sporo i da ne reaguje adekvatno onog trena kada bude ustanovljeno da odluke Ustavnog suda nisu provedene. Potpredsjednica Suda Valerija Galić:

"Iskustvo  pokazuje  da Tužiteljstvo  postupa oprezno, sporo ili bez vidljivih  rezultata. Uprkos desetinama rješenja o neizvršenju, podignutih  optužnica  i optužujućih  presuda, nažalost, nema."

Međunarodne sudije aktivno učestvuju u radu Ustavnog suda i oni ostaju njegov sastavni dio sve dok Parlamentarna skupština BiH ne procijeni da oni više nisu potrebni, rečeno je. Međunarodna sutkinja Angelika Nusberger (Nußberger) ocijenila je da je Ustavni sud BiH specifična i napredna evropska institucija zbog kombiniranog sastava domaćih i međunarodnih sudija i direktne primjene Evropske konvencije o ljudskim pravima.

"Za posmatrače izvana, uprkos tome što nedostaje dvoje sudija, rad nije blokiran. Ustavni sud radi, a njegova praksa relevantna je za cijeli region i Evropu", rekla je Nusberger.

Sutkinja Larisa Velić navodi da Sud kroz praksu odlučuje o najvažnijim društveno-političkim pitanjima, uključujući državnu imovinu. Upozorila je da je neusvajanje zakona o državnoj imovini i dalje ozbiljan problem, posebno u kontekstu provedbe Zakona o Južnoj interkonekciji. U tom kontekstu, u Ustavnom sudu očekuju  nove predmete:  

"Eventualna prenamjena zemljišta kroz prostorne planove ili proširenje građevinskih zona, ne znači automatsku promjenu titulara vlasništva. Prema ranijem Zakonu o građevinskom zemljištu, općina je postajala nosilac prava raspolaganja nakon prenamjene zemljišta, ali takvo rješenje više nije moguće od 2003. godine."

I danas je potcrtano da se sudije Ustavnog suda ne biraju kao predstavnici naroda nego prema teritorijalnom principu. Ne biraju se Srbi, Hrvati ili Bošnjaci nego profesionalci iz oba entiteta – dva iz

RS-a i četiri iz Federacije. Ustav i pravila Suda ne zahtijevaju etnički sastav pri donošenju odluka već samo postojanje potrebne većine.