Uprkos protivljenju Kongresa: Trump preusmjerava desetine miliona dolara vojne pomoći u Latinsku Ameriku

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa odlučila je nastaviti s preusmjeravanjem više od 52 miliona dolara vojne pomoći, uprkos protivljenju demokratskih čelnika odbora za vanjske poslove u Senatu i Zastupničkom domu koji su pokušali zaustaviti taj potez.

State Department, kojim rukovodi državni tajnik Marco Rubio, obavijestio je Kongres da će nastaviti s prenamjenom 52,1 milion dolara iz programa Foreign Military Financing (FMF). Riječ je o sredstvima koja je Kongres ranije odobrio za Ukrajinu, evropske saveznike koji podržavaju Ukrajinu i partnere na Bliskom istoku. 

Novac se sada preusmjerava prema Kolumbiji, Ekvadoru, Panami i Peruu, zemljama kojima Trumpova administracija u okviru svoje nove politike prema zapadnoj hemisferi želi pružiti dodatnu sigurnosnu i vojnu podršku. Prema podacima koje je State Department dostavio Kongresu, sredstva prvobitno namijenjena Slovačkoj bit će preusmjerena u Kolumbiju, ona predviđena za Sjevernu Makedoniju u Ekvador, sredstva namijenjena Tunisu u Panamu, dok će dio predviđen za Irak otići Peruu. 

Odluka je izazvala novi sukob između Trumpove administracije i Kongresa, posebno zbog toga što su senatorica Jeanne Shaheen, rangirana članica Senatskog odbora za vanjske poslove, i zastupnik Gregory W. Meeks, rangirani član Odbora za vanjske poslove Zastupničkog doma, ranije pokušali blokirati prenamjenu.

U zajedničkom pismu upućenom Rubiju, Shaheen i Meeks naveli su da njihov stav o blokadi i dalje važi te upozorili da bi nastavak prenamjene mogao predstavljati kršenje zakonskih obaveza i odluka Kongresa. 

Sredstva prvobitno odobrena za Ukrajinu i evropske saveznike

Posebnu pažnju izaziva dio novca koji je prvobitno bio namijenjen Slovačkoj i Sjevernoj Makedoniji. Ta sredstva bila su dio dodatnog paketa koji je Kongres odobrio nakon ruske invazije na Ukrajinu, s ciljem jačanja sigurnosnih kapaciteta partnera i saveznika pogođenih ratom.

Shaheen i Meeks tvrde da je Kongres ta sredstva odobrio za konkretne namjene te da administracija ne može jednostavno promijeniti njihovu destinaciju bez poštivanja zakonskih ograničenja. U pismu Rubiju naveli su da je State Department 15. septembra obavijestio Kongres o namjeri da prebaci ukupno 52,1 milion dolara, pri čemu je najveći dio novca poticao upravo iz zakona o dodatnim izdvajanjima za Ukrajinu iz 2022. godine. 

Ipak, administracija tvrdi da se ne radi o potpunom ukidanju vojne pomoći za Slovačku, Sjevernu Makedoniju, Tunis ili Irak. Tačan iznos koji će nakon prenamjene ostati tim zemljama nije odmah bio poznat.

Washington mijenja prioritete

Trumpova administracija ovaj potez predstavlja kao dio šire promjene američke vanjske i sigurnosne politike, u kojoj zapadna hemisfera dobija veći prioritet. State Department je saopćio da će sredstva biti korištena za borbu protiv trgovine drogom, ilegalnih migracija i onoga što Washington opisuje kao „narkoterorizam“, kao i za nastavak osiguranja Panamskog kanala.

Američka administracija također navodi da želi spriječiti rivale Sjedinjenih Američkih Država, posebno Kinu, da uspostave snažnije strateške pozicije u Latinskoj Americi. State Department je poručio da sadašnja raspodjela vojne pomoći ne odgovara prioritetu koji je administracija postavila za zapadnu hemisferu. 

Potez je uslijedio neposredno nakon Rubijeve posjete Kolumbiji, Ekvadoru i Peruu, gdje je američki državni tajnik najavio snažniju sigurnosnu saradnju s tim državama. Tokom posjete Ekvadoru, primjerice, Rubio je najavio da će Washington tražiti dodatnih 45 miliona dolara sigurnosne pomoći za podršku naporima te zemlje u borbi protiv trgovine drogom. 

Dio šireg zaokreta američke politike

Preusmjeravanje novca dolazi u trenutku kada Trumpova administracija sve veći naglasak stavlja na sigurnosnu saradnju s državama Latinske Amerike, dok istovremeno preispituje obim američkog vojnog angažmana u Evropi.

Slovačka i Sjeverna Makedonija članice su NATO-a, pa je preusmjeravanje dijela njihove pomoći privuklo dodatnu pažnju u vrijeme kada Washington razmatra smanjenje pojedinih sigurnosnih obaveza i vojnog prisustva u Evropi.

Trumpova administracija, s druge strane, tvrdi da se američka vojna pomoć mora uskladiti s novim strateškim prioritetima. Washington želi snažnije povezati sigurnosnu saradnju u Latinskoj Americi s borbom protiv trgovine drogom, kontrolom migracija i zaštitom strateških interesa SAD-a u regiji.

Kritičari iz Kongresa osporavaju način na koji je odluka donesena i tvrde da administracija ne može zanemariti namjenu koju je Kongres odredio prilikom odobravanja sredstava.

Shaheen i Meeks su u svom najnovijem pismu ponovili da smatraju da je prenamjena nezakonita i pozvali Rubija da sredstva koristi u svrhe za koje ih je Kongres prvobitno odobrio. 

Istovremeno, potez pokazuje koliko se američka sigurnosna politika pod Trumpovom administracijom pomjera prema zapadnoj hemisferi. Iako je riječ o relativno ograničenom iznosu u odnosu na ukupni američki budžet za međunarodnu vojnu pomoć, odluka ima šire političke posljedice jer pokazuje spremnost administracije da postojeću raspodjelu sredstava prilagodi novim strateškim prioritetima. 

federalna.ba/Ivica Puljić

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.