UN: Svijet mora da postane svjestan ozbiljne digitalne ranjivosti
Stručnjaci UN pozvali su zemlje svijeta da zajedno rade na jačanju globalne digitalne otpornosti i da zaštite osnovne usluge poput zdravstva, finansija ili zaštite od katastrofa, u trenutku kada prijeti rizik da nepredviđeni događaji poremete krhke, umrežene digitalne sisteme.
U danas objavljenom izvještaju "Kada digitalni sistemi zataje - skrivene opasnosti našeg digitalnog svijeta", autori postavljaju pitanje: "Da li smo spremni za solarne oluje, prekide podmorskih kablova zbog podmornica, havarije satelita ili da ekstremne vremenske prilike poremete mrežu komunikacija i potencijalno izazovu 'digitalnu pandemiju".
Stručnjaci Međunarodne unije UN za telekomunikacije (ITU), Kancelarije UN za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR) i pariske škole za međunarodna pitanja Sciences Po saopštili su u Ženevi da izvještaj apeluje na hitno preispitivanje prirode rizika i kako da se zaštite sistemi koji povezuju i osnažuju čovječanstvo.
"Kako naša društva postaju sve više zavisna od digitalnih tehnologija, poremećaji izazvani katastrofama mogu poput domino efekta da se prošire po svim sistemima i izazovu potencijalno katastrofalna zatajenja", izjavila je specijalna predstavnica generalnog sekretara UN i šefica UNDRR Kamal Kišore.
Generalna sekretarka ITU Dorin Bogdan Martin rekla je da "otpornost mora biti ugrađena u DNK tehnologije od koje zavisimo".
"Digitalne tehnologije unijele su revoluciju u naše živote, u našu povezanost, posao, ali naša sve veća zavisnost od tih sistema stvara rizik koji često ostaje neprimjećen", piše u izvještaju.
Kao primjer navodi se da bi ozbiljna solarna oluja mogla da onesposobi satelite, poremeti navigacione sisteme i destabiliše strujne mreže, i da bi sanacija takvih havarija trajala mjesecima.
Također, ekstremne temperature mogu da onesposobe data centre, što bi izazvalo prekid u mobilnoj komunikaciji, ali i poremećaje zdravstvenih sistema i finansijskih transakcija.
Zemljotresi i druge prirodne katastrofe mogu da prekinu vitalne internetske veze, što bi usporilo poslovne operacije i ostavilo nedjeljama offline cijele države.
"Svaki od tih specifičnih scenarija može da djeluje nerealistično i malo vjerovatno, nedovoljno alarmantno da izazove blagovremeni globalni odgovor. Međutim, digitalna ranjivost je realnost a neočekivani incidenti će se sa vremenom dešavati", piše u izvještaju.
Izvještaj ukazuje na dodatnu ranjivost, a to je da su društvene zajednice postale zavisne od digitalnih sistema, a istovremeno nisu očuvale analogne vještine i obezbijedile odgovarajuće rezervne opcije. "Kada veliki sistemi zakažu, offline alternative više nisu uvijek dostupne", ocjenjuje se u izvještaju.
Autori izvještaja pozivaju zato kreatore politika, privatni sektor i građansko društvo da već sada pokažu posvećenost i preduzmu koordinisanu akciju kako bi spriječili da nabrojani rizici postanu "digitalna pandemija".
U izvještaju se sugeriše šest prioriteta, među kojima su produbljivanje znanja za identifikaciju ranjivosti i stvaranje modela za potencijalnu lančanu reakciju, modernizacija upravljanja rizicima, uključujući i zakonske okvire i jačanje standarda i planiranja kako bi se stvorili robusni rezervni modeli i sprovelo zajedničko multidisciplinarno planiranje za potencijalne scenarije.
Sugeriše se i proaktivna koordinacija poteza u pogledu potencijalnih rizika, izgradnja društvene otpornosti putem jačanja sposobnosti adaptacije zajednica i njegovanje povjerenja i saradnje, kroz afirmaciju zajedničke nadsektorske i prekogranične svjesti i odgovornosti.
Beta/federalna.ba