Ukrajina pokrenula novu kampanju na Krimu: Cilj je onesposobiti poluotok za ruske vojne napade

Komandant ukrajinskih snaga zaduženih za vojne napade dronovima izjavio je u intervjuu za Associated Press (AP) da su nedavni napadi na Krim tek prva faza šire kampanje čiji je cilj onesposobiti poluotok za rusku vojnu upotrebu.

Krim je Rusija anektirala 2014. godine, a Ukrajina ga smatra svojom teritorijom.

"Krim je jedan od ključnih stubova na putu ka okončanju rata", rekao je major Robert "Mađar" Brovdi, jedan od najistaknutijih komandanata nove generacije ukrajinskih oficira.

Nedostatak finansiranja ograničava operacije

Brovdi je kazao da bi njegove snage mogle gađati čak sedam puta više vojnih meta na Krimu kada bi novac koji su obećali zapadni saveznici stizao brže.

Prema njegovim riječima, njegove jedinice trenutno raspolažu sa svega 14 posto resursa potrebnih za provođenje krimske kampanje punim kapacitetom.

Istakao je da problem nije u nedostatku proizvodnih kapaciteta Ukrajine, već u sporom pristizanju finansijske pomoći.

"To je banalan problem blagovremenog finansiranja, pri čemu partneri pronađu novac, ali ga prosljeđuju sporije od planiranog", rekao je Brovdi.

Napadi već nanijeli značajnu štetu

Uprkos ograničenim resursima, ukrajinska ljetna kampanja napada na Krim već je nanijela značajnu štetu ruskim vojnim kapacitetima.

Napadi su, prema navodima ukrajinske strane, pogodili željezničke mostove, skladišta nafte i energetsku infrastrukturu, poremetili snabdijevanje ruske vojske te otežali rad ruske protuzračne odbrane u pokušajima presretanja ukrajinskih dronova.

Brovdi je naveo da je njegova jedinica posljednjih mjeseci na Krimu uništila više od 300 ruskih raketnih sistema zemlja-zrak, radarskih stanica i sistema elektronskog ratovanja.

Associated Press nije mogao nezavisno provjeriti ove tvrdnje.

"Mađar" na čelu ukrajinskih snaga za bespilotne sisteme

Brovdi se prije početka rata bavio međunarodnom prodajom žita. Na početku ruske invazije pridružio se ukrajinskoj teritorijalnoj odbrani kao dobrovoljac, a zatim je veoma brzo napredovao kroz vojnu hijerarhiju.

Danas predvodi Ukrajinske snage za bespilotne sisteme, formaciju koja prije rata nije postojala.

Njegov vojni nadimak je "Mađar", zbog porijekla iz Zakarpatja, zapadnog dijela Ukrajine koji graniči s Mađarskom.

Prema njegovim riječima, jedinica neprekidno djeluje kako bi spriječila Rusiju da koristi Krim kao polazište za vojne operacije protiv Ukrajine.

Ukrajina tvrdi da slabi rusku protuzračnu odbranu

Brovdi je kao dokaz uspješnosti operacija naveo podatak da je tokom četiri nedavna ruska napada s Krima prema Ukrajini lansirano samo pet projektila, što je, prema njegovim tvrdnjama, posljedica sistematskog uništavanja ruskih vojnih sistema.

AP nije mogao nezavisno potvrditi ovu tvrdnju.

Brovdi je također kazao da ruska protuzračna odbrana na Krimu u velikoj mjeri potiče još iz sovjetskog perioda i zavisi od električne energije.

Zbog toga je električna mreža na poluotoku postala jedna od meta ukrajinskih napada. Brovdi tvrdi da su na taj način pojedini ruski sistemi "oslijepili", ostavljajući vojnicima uglavnom konvencionalno pješačko naoružanje.

Dronovima napadaju i snažno zaštićene ciljeve

Brovdi je rekao da, tamo gdje američki satelitski internetski sistem Starlink ima domet na Krimu, njegove snage mogu napasti čak i najčvršće zaštićene mete koristeći u prosjeku tri drona.

Prema njegovim riječima, napadi se pažljivo planiraju, pri čemu se različita sredstva koriste za različite vrste ciljeva – jedna vrsta municije za mostove, a druga za kamione-cisterne ili vozove.

Brovdi je naglasio da se pritom nastoji izbjeći civilna infrastruktura.

Cilj je Krim pretvoriti u neupotrebljivu vojnu bazu

Brovdi smatra da bi stvaranje uslova u kojima Rusija više ne bi mogla održavati značajne vojne kapacitete na Krimu dovelo do toga da poluotok postane neupotrebljiv za vojne napade.

"Stvaranje uslova koji će učiniti nemogućim da preostane bilo kakav vojni kapacitet pretvorit će Krim u neupotrebljiv za vojne napade", rekao je.

Dodao je da Ukrajina želi uništiti i ulogu Krima kao ruske vojne baze, što bi, prema njegovoj procjeni, predstavljalo udarac ruskom vojnom prisustvu u blizini granica NATO-a.

Tvrdnje o povlačenju ruskih službi nisu nezavisno potvrđene

Brovdi je naveo da prvi rezultati kampanje na Krimu još nisu javno objavljeni, ali da su tokom približno dva mjeseca ofanzive ukrajinske obavještajne službe dobile informacije prema kojima su ruske vlasti naredile premještanje vojnih komandi i sigurnosnih službi s poluotoka.

Prema tim navodima, zajedno sa službama trebale su biti premještene i arhive te kulturno blago.

Associated Press nije mogao nezavisno potvrditi ove informacije.

Ukrajinska kampanja na Krimu tako se, prema riječima Brovdija, ne fokusira samo na pojedinačne vojne ciljeve, već na šire slabljenje ruske vojne infrastrukture na poluotoku i njegovu sposobnost da služi kao baza za operacije protiv Ukrajine.

federalna.ba/Beta

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.