Ukrajina gubi 45 miliona dolara za svaki sat tokom kojeg upozorenja na raketne napade zaustave poslovanje

Upozorenja na raketne napade koštaju Ukrajinu procijenjenih 45 miliona dolara za svaki sat tokom kojeg zaustavljaju poslovanje, rekao je ukrajinski ministar ekonomije, dok Kyiv traži načine da održi ekonomiju funkcionalnom usred sve intenzivnijeg ruskog bombardovanja, prenosi The Guardian.

Rusija sve više cilja infrastrukturu koja podržava ukrajinsku ekonomiju, napadajući industrijska postrojenja, skladišta, logistička čvorišta i podatkovne centre, što je Oleksandr Kravchenko, ministar ekonomije i okoliša, opisao kao pokušaj da se „uništi praktično cijela ekonomija“.

„Ono što nismo u potpunosti predvidjeli jeste koliko će brzo Rusija razviti ove dronove na mlazni pogon i koristiti ih za napade na sve“, rekao je, govoreći o ruskoj upotrebi novog oružja kojim je Kyiv pogođen posljednjih sedmica.

Govoreći iz strogo zaštićene vladine zgrade u Kyivu, Kravchenko, bivši zaposlenik kompanije McKinsey koji se vladi pridružio tokom ljeta, rekao je da napadi prisiljavaju velike dijelove ekonomije na ponovljene obustave rada, jer se radnici upućuju u skloništa, dok sirene traju i do 10 sati dnevno.

„Ako su ljudi u bunkeru, poslovanje staje“, rekao je.

Novi sistem upozorenja

Kako bi ublažila ekonomske posljedice, vlada je nedavno uvela novi sistem upozorenja u dvije kategorije, osmišljen tako da omogući poslovanju da nastavi rad tokom dugotrajnih upozorenja na zračne napade.

„Crveno“ upozorenje označava prijetnju od raketa i zahtijeva od građana da potraže sklonište, dok se „žuto“ upozorenje koristi za prijetnje od dronova, što omogućava mnogim kompanijama da ostanu otvorene.

Više od polovine kompanija nastavilo je raditi tokom žutih upozorenja, rekao je Kravchenko.

Međutim, žuto upozorenje nije garancija sigurnosti. Na tu opasnost ukazao je ponedjeljak, kada je ruski dron na mlazni pogon pogodio Nacionalnu akademiju nauka u centralnom Kyivu tokom žutog upozorenja. Dvije osobe su poginule dok su zaposlenici još bili u zgradi i radili.

To je jedan od teških kompromisa s kojima se Ukrajina suočava dok pokušava održati normalan život i istovremeno zaštititi stanovništvo od sve intenzivnije kampanje ruskih napada.

Deset milijardi dolara štete

Kravchenko je rekao da su ruski napadi samo ove godine prouzrokovali procijenjenih 10 milijardi dolara štete na osnovnim sredstvima, a među metama su bile čeličane, skladišta, logistička infrastruktura i, u posljednje vrijeme, podatkovni centri.

Rusija je također praktično blokirala ukrajinske luke na Crnom moru, kroz koje je prije blokade prolazio najveći dio izvoza zemlje.

Ministar smatra da je vlada ove godine bolje pripremljena za ono što bi mogla biti „najteža, najteža zima“ rata, uz očekivani dodatni pritisak na snabdijevanje energijom, infrastrukturu i kompanije koje su već oslabljene višemjesečnim napadima.

Kako bi se zaštitila od budućih napada, vlada sada razmatra načine da omogući većem broju privatnih kompanija da nabave ukrajinske sisteme protuzračne odbrane, rekao je ministar, iako je upozorio da se kompanije nikada ne mogu u potpunosti zaštititi od ruskih raketa i dronova.

Ukrajini nedostaje 20 milijardi dolara u budžetu

Šteta koja nastaje zbog napada dodatno je opteretila već ozbiljno stanje državnih finansija.

Predsjednik Volodymyr Zelenskyy nedavno je procijenio da preostali budžetski deficit Ukrajine ove godine iznosi oko 27 milijardi dolara. Ta cifra izazvala je pitanja u nekim evropskim vladama o tome kako je došlo do tolikog manjka, uprkos tome što je Evropska unija već odobrila paket zajmova od 90 milijardi eura za Ukrajinu za 2026. i 2027. godinu.

Kravchenko je rekao da je vlada u međuvremenu smanjila deficit na 20 milijardi dolara kroz smanjenje potrošnje i pronalaženje dodatnih domaćih rezervi.

Kyiv sada traži dodatnu podršku od EU, Japana, Kanade i Ujedinjenog Kraljevstva, uključujući mogućnost ranijeg povlačenja zajmova koji su bili predviđeni za narednu godinu, rekao je Kravchenko.

„Vrlo aktivno radimo sa svim našim međunarodnim partnerima kako bismo osigurali dodatne izvore finansiranja“, rekao je.

Kravchenko je odbacio tvrdnje da je budžetski deficit posljedica lošeg upravljanja ili korupcije. Također je rekao da nije posljedica prekomjerne potrošnje bivšeg ministra odbrane Mykhaila Fedorova, čiji su napori na reformi vojne nabavke i brzom proširenju ukrajinskog programa razvoja dronova od njega napravili jednog od najistaknutijih reformatora u vladi prije nego što je smijenjen u julu, što je izazvalo ulične proteste.

Umjesto toga, rekao je da je deficit posljedica slabijih prihoda države od očekivanih i rastućih troškova vođenja rata.

„Troškovi rata jednostavno rastu“, rekao je, ukazujući na potrebu za većim brojem sistema protuzračne odbrane i ubrzanjem razvoja dronova koji mogu presretati novo rusko oružje na mlazni pogon.

Korupcija i povjerenje u vlast

Međutim, skandali povezani s korupcijom visokog profila zahvatili su i Zelenskyyjev uži krug, što je dodatno opteretilo povjerenje u vladu, kako u zemlji tako i među zapadnim donatorima.

Nedavno istraživanje Kyiv International Institute of Sociology pokazalo je da je korupcija u vlasti najčešće navođena briga među Ukrajincima. Navelo ju je 50 posto ispitanika, ispred masovnih raketnih i napada dronovima, koje je navelo 40 posto ispitanika.

Isto istraživanje pokazalo je da 72 posto ispitanika smatra da Zelenskyy snosi ličnu odgovornost za koruptivne postupke ljudi iz njegovog okruženja.

Kravchenko je rekao da je ostvaren napredak u rješavanju tog problema, ali je priznao da se Ukrajina suočava i sa samom korupcijom i s trajnim problemom percepcije korupcije, kako unutar zemlje tako i u inostranstvu.

„Veoma cijenim pritisak evropskih partnera na reforme“, rekao je, dodajući da Ukrajina također mora raditi na percepciji korupcije u zemlji i inostranstvu.

Potrebno još više od 30 milijardi dolara za 2027.

Prema riječima ministra, potrebe Ukrajine za vanjskim finansiranjem za 2027. godinu procijenjene su na 52,6 milijardi dolara, ali je do sada osigurano samo oko 20 milijardi dolara. U međuvremenu se razmatraju dodatna povećanja poreza i smanjenje potrošnje.

Na pitanje može li rast stranaka u Francuskoj i Njemačkoj koje su skeptične prema podršci Ukrajini oslabiti podršku Zapada Kyivu, rekao je:

„Jesam li zabrinut? Mislim da bih vjerovatno trebao biti.“

„Ukupan umor u Evropi raste“, dodao je.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.