UK i EU razmatraju obnovu razgovora o saradnji u oblasti odbrane

Ujedinjeno Kraljevstvo i Evropska unija razmatraju mogućnost novih razgovora o bližoj saradnji u oblasti odbrane, nakon što je britanski premijer Keir Starmer u petak poručio da želi ići „korak dalje“ u odnosima Londona i Brisela, prenosi The Guardian.

Maroš Šefčovič, komesar EU-a za trgovinu, trebao bi sljedeće sedmice doputovati u London na razgovore, na čijem su dnevnom redu trgovina, energija i ribarstvo. Međutim, diplomatski izvori navode da je Ujedinjeno Kraljevstvo posebno zainteresovano za što skorije ponovno pokretanje pregovora o odbrani.

Propali pregovori o fondu SAFE

Pregovori o pristupanju UK-a fondu EU za odbranu Security Action for Europe (SAFE), vrijednom 150 milijardi eura, propali su u novembru 2025. godine zbog tvrdnji da je EU postavila previsoku cijenu ulaska u program.

Francuska je negirala odgovornost za prekid pregovora, ali diplomatski izvori navode da i dalje postoje tenzije između Pariza i drugih članica, posebno Njemačke. Njemački izvori ističu da žele da UK bude uključen u SAFE „što je prije moguće“.

Jedan evropski izvor naveo je da je Francuska željela usloviti učešće UK-a u SAFE-u time da London učestvuje i u drugom odbrambenom programu, dogovorenom u decembru, kojim EU Ukrajini daje zajam od 90 milijardi eura, osiguran zamrznutom ruskom imovinom u Belgiji. Njemačka se protivi bilo kakvim preduslovima.

Neugodnost za EU i novi politički kontekst

Izvori u Briselu priznali su da je neuspjeh u postizanju dogovora u novembru bio „neugodnost“, s obzirom na to da su EU i UK već na samitu u maju prošle godine, čiji su domaćini bili Keir Starmer i Ursula von der Leyen, najavili mogućnost „pojačane saradnje“ kroz SAFE.

Ipak, sada postoji veća spremnost za postizanje dogovora o britanskom uključivanju u neku buduću fazu SAFE-a, naročito nakon prijetnji Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda i njegovih kritika NATO-a.

Starmer: Odnose s EU treba dodatno produbiti

Govoreći u Pekingu u petak, Starmer nije direktno spomenuo odbranu, ali je naglasio da Ujedinjeno Kraljevstvo želi bliži odnos s Evropskom unijom i u oblastima koje nadilaze već dogovorene trgovinske aranžmane.

Kao moguća nova područja saradnje naveo je hemijsku industriju i automobilski sektor, koji će od sljedeće godine biti pogođeni carinama za neelektrična vozila. UK također pregovara o detaljima programa mobilnosti mladih, pri čemu Starmer zagovara ograničenje broja učesnika i vremenski ograničeno slobodno putovanje.

„Mislim da ne bismo trebali samo provoditi ono što je već dogovoreno. Odnos s EU, kao i svaki samit, treba biti proces koji se stalno razvija“, rekao je Starmer.

„Trebamo težiti tome da idemo dalje. Postoje i druge oblasti jedinstvenog tržišta u kojima bismo mogli ostvariti dodatni napredak, ako je to u našem nacionalnom interesu.“

Pritisci unutar Laburističke stranke

Starmer se suočava s pritiscima unutar vlastite stranke da dodatno približi UK Evropskoj uniji, posebno zbog nestabilnih odnosa sa SAD-om tokom Trumpovog mandata.

Laburistička zastupnica Stella Creasy, predsjednica pokreta Labour Movement for Europe, izjavila je da raste svijest da budućnost UK-a leži u obnovi snažnih radnih odnosa s EU, ne samo u odbrani već i u nacionalnoj i ekonomskoj sigurnosti.

Predstojeći sastanci i mogući novi razgovori

Šefčovič će se u ponedjeljak sastati s Nickom Thomasom-Symondsom na godišnjem sastanku Vijeća za partnerstvo EU–UK, tijela zaduženog za nadzor postbrexit sporazuma. Odbrana zasad nije na dnevnom redu, jer UK daje prioritet pitanjima hrane i pića.

Planirani su i sastanci s britanskom ministricom finansija Rachel Reeves, kao i s ministrom poslovanja Peterom Kyleom. Postoji mogućnost da se o odbrani dodatno razgovara na političkom samitu u Washingtonu, koji organizuje američki senator Marco Rubio.

Spor oko finansijskog doprinosa

Izvori bliski britanskoj vladi navode da je UK bio spreman platiti određeni iznos za ulazak u SAFE, ali da je razlika u stavovima bila velika. Smatra se da je EU tražila oko 2 milijarde eura, dok je London smatrao da bi doprinos „u stotinama miliona“ bio primjereniji.

Fond SAFE finansira se sredstvima koje Evropska komisija prikuplja na kreditnim tržištima, a zatim ih kroz povoljne zajmove na period od 45 godina daje državama članicama za nabavku vojne opreme, uključujući municiju, dronove i rakete.

Iako Ujedinjeno Kraljevstvo ne bi moglo aplicirati za zajmove iz fonda, eventualnim pristupanjem kao treća zemlja, britanske kompanije bi mogle učestvovati u tenderima, što bi značajno ojačalo britansku odbrambenu industriju.

federalna.ba