U Stocu održane 'Decenije baštine' i promovirana monografija Arhiva HNK

Središnji dio programa bila je promocija monografije „Arhiv Hercegovačko-neretvanskog kantona 1954.–2024.“, koja donosi pregled sedam desetljeća rada te prikupljanja i stručne obrade arhivske građe značajne za povijest i identitet Hercegovine.

Uz promociju monografije otvorena je i izložba plakata „Kulturna baština institucija Hercegovine u dokumentima Arhiva HNK(1955.–1965.)“, koja kroz arhivske dokumente i vizuale prikazuje kulturni život sredine 20. stoljeća, saopćili su organizatori.

Program je otvorio direktor Arhiva HNK-a Amir Kadribegović, koji je uz riječi dobrodošlice naglasio kako Arhiv svoju produkciju i niz promocija u 2026. godini simbolično započinje upravo u Stocu.
 
"Ovaj događaj ističe važnost očuvanja i promocije naše pisane i dokumentarne baštine kao temelja kolektivnog identiteta. Arhiv HNK donosi svjedočanstvo o desetljeću predanog rada, što nije samo podsjećanje na bogatu prošlost, već i snažna poruka o odgovornosti koju imamo prema budućim generacijama. 'Decenije baštine' su potvrda da arhivi nisu samo čuvari dokumenata, već živi prostori kulture, znanja i identiteta", poručio je Kadribegović. 

O značaju Arhiva kao čuvara memorije i samom jubileju govorio je prof. dr. Edim Šator, dekan Fakulteta humanističkih nauka Univerziteta „Džemal Bijedić“.

"Arhiv je 2024. godine obilježio značajan jubilej – 70 godina od osnivanja i uspješnog rada, što je okrunjeno ovom monografijom. U Stocu ne predstavljamo samo knjigu, nego sedam desetljeća rada, znanja i odgovornosti prema prošlim vremenima. Monografija je dokumentirana priča o instituciji i ljudima koji čuvaju pamćenje ovog prostora i bez kojih ta institucija ne bi ni postojala. Jer suštinski, arhiv nije samo mjesto gdje se čuvaju papiri, već mjesto gdje se čuva identitet i naše kolektivno pamćenje“, istakao je Šator.
 
U ime obrazovnog sektora, prisutnima se obratio Huso Razić, zamjenik direktora Srednje škole Stolac, koji je u svom izlaganju povukao paralelu između arhiva i ključnih simbola na kojima počiva jedno društvo. 

"Kao što su nam važni zastava, jezik i sve ono što čini naše biće, tako i arhivi trebaju imati posebno mjesto u društvu. Pravu kulturu sjećanja, onu zasnovanu na činjenicama i vjerodostojnim izvorima, čuvaju upravo arhivi. Objavljivanje prve monografije pokazuje zrelost institucije i svijest o vlastitoj misiji, potvrđujući da Arhiv ne čuva samo tuđu prošlost, nego i vlastiti institucionalni identitet" naglasio je Razić. 

Sudionici skupa su suglasni u ocjeni o izuzetnoj važnosti Arhiva kao ključnog oslonca znanosti, obrazovanja i društva u cjelini, stoji u saopćenju.

Fena/federalna.ba