U Memorijalnom centru Srebrenica izložba 'Facing Srebrenica' - Pogledi iz opkoljenog grada
U Memorijalnom centru Srebrenica, u povodu obilježavanja 31. godišnjice genocida, otvorena je izložba "'Facing Srebrenica': Pogledi iz opkoljenog grada“. Radi se o fotografijama nizozemskih vojnika na kojima je prikazana svakodnevnica u opkoljenoj enklavi te mnogobrojne osobe čiji život je nasilno prekinut 1995. godine.
Izložba “Facing Srebrenica“ rezultat je zajedničkog istraživačkog projekta Univerziteta u Amsterdamu, Holandskog instituta za vojnu historiju, Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) i Memorijalnog centra Srebrenica.
Cilj projekta je prikupljanje i analiza privatnih fotografija koje su snimili pripadnici nizozemskog bataljona Ujedinjenih nacija (DUTCHBAT), stacioniranog u srebreničkoj enklavi između februara 1994. i jula 1995. godine. Tokom protekle tri godine prikupljeno je oko 12.000 fotografija, koje nude rijedak vizuelni uvid u svakodnevicu opkoljenog grada.
Izložba predstavlja izbor od sedamnaest fotografija. Tim fotografijama se prikazuje svakodnevica grada pod opsadom - prostor ograničenog kretanja, oskudice i improvizacije, ali i prostor u kojem život nije stao. Prateći opise, nastale iz arhive i svjedočenja, posjetilac se suočava sa Srebrenicom onako kako je viđena, zabilježena i proživljena u tom periodu.
Vođa muzejsko-arhivskog tima u Memorijalnom centru Azir Osmanović je pojasnio kako je izbor fotografija za izložbu bio težak zato što je svaka od fotografija značajna, svaka priča priču o Srebrenici i žrtvama.
- Na kraju je izbor bio da se pokuša napraviti hronologija života Srebrenice - rekao je Osmanović.
Profesor Univerziteta u Amsterdamu Guido Snel kazao je da te fotografije pripadaju ljudima Srebrenice.
- Zahvalan sam BIRN-u BiH i Memorijalnom centru Srebrenica za saradnju i što skupa koristimo te fotografije, multiperspektivno i osiguravamo da nađu svoje mjesto - rekao je tokom otvaranja.
U okviru Projekta nastojalo se gdje je to bilo moguće, identificirati mjesta, događaje i osobe sa fotografija te kroz svjedočenja preživjelih i savremenika, dopuniti njihovo značenje. Time su fotografije dobile širi kontekst, koji nadilazi vojnu perspektivu i otvara prostor za razumijevanje života u opkoljenoj Srebrenici.
Na nekim od izloženih fotografija vide se vojnici DUTCHBAT-a, u odnosu na lokalno stanovništvo te djecu koja su od njih tražila bombone. Na licima neke od prikazane djece vidljivi su trenuci kratkog olakšanja i osmijeha, dok su druga prikazana ispred devastiranih škola ili su zabilježeni trenuci kad su liječeni u srebreničkoj bolnici. Na fotografijama je moguće vidjeti prijašnji pejzaž, robnu kuću, pijacu, pa čak i minihidrocentrale te mnogo lica od kojih mnogi nisu dočekali kraj rata.
Izložba je postavljena u Spomen sobi "Životi iza polja smrti", u kojoj se nalaze svjedočenja preživjelih koja su zabilježili Memorijalni centar i BIRN BiH.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić je naveo da fotografije, koje su skupljene i izložene, mogu biti i alat za borbu protiv revizionizma i negiranja onoga što je postojalo i šta se dešavalo u Srebrenici.
- Na fotografijama je život Srebrenice, kultura u najtežim danima, sport, umjetnost, otpor ali nažalost i prikazana glad - rekao je Džidić, tokom otvorenja te izložbe.
Direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić kazao je da su fotografije sa te izložbe uveliko upotpunile kolekciju u Centru, koje danas služe u edukativne svrhe o genocidu u kojem je ubijeno više od 7.000 muškaraca i dječaka.
Izložba je otvorena za javnost tokom radnog vremena Memorijalnog centra Srebrenica, saopćeno je iz Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).
Fena/federalna.ba
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.