U julu u KS rast broja gostiju i noćenja, tokom Merlinovih koncerata gotovo 156 miliona KM prometa

U Kantonu Sarajevo u julu 2026. godine ostvarena su 241.584 noćenja, što je za 2,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, dok je tokom tri dana održavanja koncerata Dine Merlina evidentirano gotovo 156 miliona KM fiskalnog prometa, odnosno 48,4 posto više nego tokom uporednog perioda od petka do nedjelje u junu, pokazuju podaci Turističke zajednice KS i Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine.

Od 31. jula do 2. augusta 2026. godine promet evidentiran putem fiskalnih uređaja na području Kantona Sarajevo iznosio je ukupno 155.995.444,12 KM. Tokom uporednog perioda od 26. do 28. juna, koji je također obuhvatio petak, subotu i nedjelju, evidentirano je 105.109.660,27 KM prometa.

Razlika između dva posmatrana perioda iznosi gotovo 50,9 miliona KM.

Na dan prvoga koncerta, u petak, 31. jula, fiskalni promet u KS iznosio je 117.668.476,24 KM. Uporednog petka, 26. juna, evidentirano je 73.927.783,06 KM, što znači da je promet na dan prvog koncerta bio veći za približno 43,7 miliona KM ili 59,2 posto.

U subotu, 1. augusta, evidentirano je 29.061.585,28 KM prometa, u poređenju s 24.092.015,69 KM u subotu, 27. juna. Riječ je o povećanju od gotovo pet miliona KM ili 20,6 posto.

Promet u nedjelju, 2. augusta, iznosio je 9.265.382,60 KM, dok je uporedne nedjelje, 28. juna, iznosio 7.089.861,52 KM, što predstavlja rast od približno 2,18 miliona KM ili 30,7 posto.

Porezna uprava dostavila je Feni i podatke za ponedjeljak nakon koncerata. Promet je 3. augusta iznosio 83.232.367,64 KM, što je za oko 8,47 miliona KM ili 9,2 posto manje nego u uporedni ponedjeljak, 29. juna, kada je evidentirano 91.697.496,44 KM.

U cijelom četverodnevnom periodu od 31. jula do 3. augusta evidentirano je ukupno 239.227.811,76 KM fiskalnog prometa, odnosno oko 42,4 miliona KM ili 21,6 posto više nego tokom uporedna četiri dana u junu.

Podaci pokazuju da su se održavanje tri velika koncerta i dolazak desetina hiljada ljudi vremenski poklopili sa znatnim rastom fiskalnog prometa, posebno tokom petka, subote i nedjelje.

Ipak, sami podaci ne omogućavaju da se utvrdi koji je dio ukupnog prometa ostvaren isključivo zahvaljujući koncertima, a koji je povezan s drugim poslovnim aktivnostima i okolnostima na području Kantona Sarajevo.

Na značajne turističke efekte ukazuju i zvanični mjesečni podaci Turističke zajednice Kantona Sarajevo.

Kanton Sarajevo je u julu 2026. godine posjetilo 112.724 gostiju, koji su ostvarili 241.584 noćenja. Broj gostiju bio je za 4,2 posto veći nego u julu 2025. godine, dok je broj noćenja povećan za 2,4 posto.

Ni mjesečni turistički pokazatelji ne izdvajaju direktan doprinos koncerata ukupnom rastu, ali popunjeni smještajni kapaciteti i povećana aktivnost u gradu tokom njihovog održavanja ukazuju na značajne neposredne efekte.

Profesor na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Almir Peštek ocijenio je za Fenu da gotovo 200.000 posjetilaca na tri koncerta pokazuje da je riječ o događaju s veoma značajnim ekonomskim i turističkim efektima.

Ipak, za preciznu ekonomsku procjenu, kako je naglasio, potrebno je utvrditi koliko je bilo jedinstvenih posjetilaca, s obzirom na to da su pojedine osobe mogle prisustvovati na više koncerata, koliko ih je došlo izvan Sarajeva, koliko dana su boravili i koliko su prosječno trošili.

- To su analize koje se mogu i trebaju uraditi. Međutim, već se na osnovu popunjenosti smještajnih kapaciteta i povećane aktivnosti u gradu može zaključiti da je ekonomski efekat bio značajan - kazao je Peštek.

Direktor Turističke zajednice Kantona Sarajevo Haris Fazlagić potvrdio je za Fenu da su tokom održavanja koncerata smještajni kapaciteti bili popunjeni i da se u gradu tražio krevet više.

- Bilo je fantastično. Grad je bio pun, tražio se krevet više. To je nešto najbolje i najljepše što je Dino Merlin uradio za ovaj grad i za ovu državu, a uradio je ogroman posao i za Turističku zajednicu Kantona Sarajevo - kazao je Fazlagić.

Turistička zajednica je, kako je naveo, neposredno kontaktirala predstavnike privatnog smještaja i hotelskog sektora kako bi provjerila stanje na tržištu.

- Mi smo kao Turistička zajednica uradili ad hoc provjeru. Zvali smo određeni broj privatnih smještaja da vidimo kakva je popunjenost, čisto da imamo tu informaciju. Sve je bilo zauzeto. Imali smo informacije od hotela i svih drugih da je već danima prije koncerata sve bilo puno. To je zaista fantastično - rekao je Fazlagić.

Ocijenio je da su koncerti Sarajevu donijeli izuzetno vrijednu promociju, čiji se efekti nastavljaju i nakon završetka događaja.

- Dino Merlin napravio je vrhunsku promociju. Cijeli region, ali i šire, još govori o tome. Objavljuju se fotografije, vizuali, videosnimci i prizori spektakla. To je ono što Turistička zajednica radi, a Dino Merlin je uradio nešto najljepše - kazao je.

Sarajevo, prema njegovim riječima, visoku popunjenost tradicionalno bilježi tokom Sarajevo Film Festivala i novogodišnjih praznika, dok su posljednjih godina slične efekte imale i velike sportske manifestacije.

- Osim Sarajevo Film Festivala, Sarajevo visoku popunjenost ima za novogodišnje praznike, ali i tokom velikih sportskih manifestacija, kao što je bio Red Bull Showrun. Mislim da je slično bilo i tokom evropskog takmičenja u džudu. Sada je, mimo Sarajevo Film Festivala i Nove godine, grad na isti način napunio i Dino Merlin - rekao je Fazlagić.

Predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera Federacije Bosne i Hercegovine Amir Hadžić također je za Fenu kazao da je Sarajevo tokom koncerata bilo puno, ne samo gostiju koji su koristili hotelski ili privatni smještaj nego i velikog broja ljudi iz okolnih gradova i regije.

- Grad je, prema mom mišljenju, bio pun, krcat. Nisu tu bili samo oni koji su koristili smještaj. Mislim da je mnogo ljudi iz regije i okolnih gradova dolazilo da budu u Sarajevu, da vide i da budu viđeni. Većina onih koji su boravili u gradu vjerovatno je došla zbog koncerata, bilo da su ostajali jedan dan ili tri dana. Dolazili su da obiđu grad, prisustvuju koncertu i dožive spektakl koji je zaista bio maksimalno urađen - rekao je Hadžić.

Dodao je da je bilo očekivano da gosti prvenstveno rezerviraju smještaj u centralnim gradskim područjima kako bi mogli pješke dolaziti na koncerte i obilaziti grad.

- Kada se koncert održava u gradu, svi pokušavaju rezervirati gradski smještaj kako bi mogli pješke obići grad i dolaziti na koncert. Kod prigradskih naselja, poput Vogošće i Ilidže, problem mogu predstavljati prevoz i transport - kazao je Hadžić.

Smatra da su koncerti predstavljali izuzetno uspješnu promociju Sarajeva, posebno zbog pozitivnih iskustava gostiju i sadržaja koji su putem društvenih mreža i medija podijeljeni širom regije.

- Svi s kojima sam imao priliku razgovarati bili su prezadovoljni, posebno gradom, ljubaznošću i svime što su ovdje doživjeli. O koncertu ne treba mnogo govoriti, jer su fotografije i snimci pokazali da je bio uspješan. Treba čestitati organizatorima na tri uzastopna, popunjena koncerta - kazao je.

Hadžić je posebno naglasio gostoprimstvo građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine.

Peštek je podvukao da koncerte i druge manifestacije ne treba posmatrati isključivo kao kulturne ili zabavne događaje nego kao važne instrumente turističkog i ekonomskog razvoja destinacije.

- Sarajevo mora biti na koncertnoj mapi regionalnih i svjetskih zvijezda ako želimo produžiti turističku sezonu, povećati broj dolazaka i turističku potrošnju te unaprijediti kvalitet turizma i imidž Sarajeva kao turističke destinacije - rekao je.

Boravak i potrošnja posjetilaca, kako je istaknuoo, ne svode se na nekoliko sati provedenih na koncertu, a efekti takvih događaja mnogo su širi od prihoda ostvarenih prodajom ulaznica.

Posjetioci troše novac na smještaj, hranu i piće, prevoz, parking, kupovinu i brojne druge proizvode i usluge.

- Tokom koncerata bilo je teško pronaći slobodan smještaj na online platformama za rezervaciju. Važno je imati u vidu i da se na koncert uglavnom ne dolazi sam, nego s porodicom ili prijateljima, pa jedan motiv dolaska najčešće generira potrošnju više osoba - naveo je Peštek.

Osim direktne potrošnje posjetilaca, koncerti i velike manifestacije povećavaju obim poslovanja velikog broja drugih učesnika u lokalnoj privredi.

- Hoteli, restorani, prevoznici, trgovine, organizatori, tehničke službe i drugi pružaoci usluga povećavaju obim nabavki, angažiraju dodatne radnike i koriste usluge drugih dobavljača. Tako se novac koji posjetioci potroše dalje prenosi kroz lokalnu privredu i stvara multiplikativni efekat - pojasnio je.

Peštek je naglasio da ulaganja u turizam imaju značajne i višestruke efekte na razvoj cijele privrede, ali da bi pri procjeni stvarnog ekonomskog doprinosa trebalo analizirati koliko prihoda ostaje u lokalnoj zajednici.

Potrebno je utvrditi i koliki su dodatni javni prihodi kroz poreze i druge naknade, ali i kakve troškove zbog organizacije događaja imaju Kanton Sarajevo, javna preduzeća i službe.

- Poređenjem dodatne potrošnje, javnih prihoda i troškova može se dobiti potpuna slika neto ekonomskog efekta. Zato bi nakon velikih događaja trebalo sistemski prikupljati podatke i provoditi istraživanja među posjetiocima i poslovnim subjektima - rekao je.

Kao posebno važan izdvojio je promotivni efekat koncerata referirajući se da su hiljade ljudi objavljivali fotografije i videosadržaje na društvenim mrežama, promovirajući ne samo događaj nego i vlastito iskustvo, grad, atmosferu i turističku ponudu Sarajeva.

- To je sigurno jedan od najefikasnijih načina promocije, kako po dosegu tako i po troškovnoj efikasnosti. Sarajevo postaje vidljivije i poželjnije ne samo u regiji nego i na izrazito konkurentnom međunarodnom turističkom tržištu - kazao je Peštek.

Dugoročni efekat, prema njegovim riječima, zavisit će od toga hoće li posjetioci Sarajevo doživjeti samo kao mjesto održavanja koncerta ili kao destinaciju u koju žele ponovo doći.

Kao najbolji domaći primjer sistemskog razvoja manifestacijskog turizma naveo je Sarajevo Film Festival, koji je postao jedan od ključnih razloga dolaska turista i važan dio međunarodnog imidža grada.

- Mnogi turisti dolazak u Sarajevo planiraju upravo prema terminu održavanja Festivala. Sličan pristup potrebno je primijeniti i na koncerte, sportske događaje, sajmove, konferencije, kongrese i druge manifestacije - rekao je.

Sarajevu je, kako je dodao, potrebno više koncerata, manifestacija, festivala i drugih događaja, ali njihov razvoj ne može biti isključivo obaveza organizatora i privatnog sektora.

- Javni sektor treba stvarati odgovarajuće uslove, ulagati u infrastrukturu, pružati podršku, podsticati razvoj kvalitetnih događaja, koordinirati rad različitih institucija i pomoći da se događaji bolje povežu s turističkom ponudom Sarajeva - naveo je Peštek.

Sve bolja avionska povezanost Sarajeva dodatno olakšava dolazak turista i predstavlja veliku priliku za razvoj kulturnog, manifestacijskog, sportskog, kongresnog i konferencijskog turizma.

Zbog toga smatra da Sarajevo treba preći sa sporadičnih, iako uspješnih događaja, na cjelogodišnji kalendar koncerata, festivala, sportskih, kulturnih i poslovnih manifestacija.

- Turistima treba omogućiti da nekoliko mjeseci unaprijed znaju šta se u Sarajevu održava i da prema tome planiraju svoj dolazak, kao što i mi iz Sarajeva planiramo putovanja u druge gradove zbog koncerata i događaja. Kalendar mora biti jedinstven, javno dostupan i pravovremeno promoviran - rekao je.

Peštek je zaključio da se o turističkim potencijalima Sarajeva govori dugo, ali da je sada potrebno preći na njihovo sistemsko i ozbiljno ekonomsko korištenje.

- Standardi kvaliteta organizacije događaja kontinuirano se podižu, a sada moramo raditi i na povećanju njihovog broja. O potencijalima Sarajeva govorimo dugo, a sada je vrijeme da ih ozbiljno kapitaliziramo – kazao je Peštek.

Za računanje rasta od 48,4 posto uzeta su samo tri koncertna dana, dok je četverodnevno poređenje posebno navedeno kako se pad prometa u ponedjeljak ne bi prešutio.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.