U Bugarskoj sutra predsjednički izbori, očekuje se drugi krug

Građani Bugarske sutra glasaju na predsjedničkim izborima, ali se očekuje da pobjednik bude poznat tek u drugom krugu, u koji bi trebalo da uđu aktuelna šefica države Ilijana Jotova i ekonomista Andrej Gjurov.

Jotova nastupa na izborima kao nezavisna kandidatkinja, ali ima podršku vladajuće stranke Progresivna Bugarska premijera Rumena Radeva i Socijalističke partije, u kojoj je započela političku karijeru.

Gjurova, bivšeg zamjenika guvernera centralne banke i premijera prelazne vlade tokom prvih mjeseci 2026. godine, podržava prozapadna reformistička opozicija.

Analitičari očekuju da niko od 27 kandidata neće postati predsjednik u prvom krugu izbora, jer su za to potrebna dva uslova - da izlaznost bude veća od 50 odsto od 6,6 miliona registrovanih birača i da pobjednik osvoji većinu glasova.

Očekuje se da izlaznost sutra bude manja od 40 odsto, što bi značilo da će 1. novembra biti održan drugi krug glasanja, navodi AP.

U Bugarskoj je funkcija predsjednika pretežno ceremonijalna, šef države nema izvršna ovlaštenja i sve važne odluke mora da odobri parlament, ali mu direktan izbor daje politički autoritet. Predsjednik je vrhovni komandant vojske, ima pravo veta na zakone, potpisuje međunarodne ugovore i imenuje ambasadore.

Predsjednik Bugarske se bira neposredno na period od pet godina i tu dužnost niko ne može da obavlja duže od dva mandata.

Za favorita na izborima važi Jotova, 62-godišnja novinarka i bivša poslanica Evropskog parlamenta koja će u slučaju pobjede postati prva predsjednica Bugarske. Bila je potpredsjednica države dok je Radev bio predsjednik (2017-2026), a funkciju predsjednika je preuzela u januaru ove godine, kada je on podnio ostavku kako bi učestvovao na parlamentarnim izborima 19. aprila.

Uoči tih izbora, Radev je osnovao Progresivnu Bugarsku, koja važi za stranku lijevog centra, iako kombinuje elemente lijevog populizma, nacionalizma, socijaldemokratije, konzervativizma i umjerenog evroskepticizma. Ta stranka je ubjedljivo pobijedila na aprilskim izborima, osvojivši 43 odsto glasova, i Radev je postao premijer.

Prema anketi koju je agencija Market links sprovela od 13. do 19. oktobra, Jotova ima podršku 47,3 odsto birača, a Gjurov 30,6 odsto. Analitičari ocjenjuju da bi šanse Gjurova porasle u drugom krugu.

Predizborna kampanja je uglavnom bila usmjerena na ruski rat protiv Ukrajine i na širenje tog sukoba na područje Crnog mora, uključujući smrtonosne napade dronovima na trgovačke brodove.

Kandidati su se također trudili da odgovore na zabrinutost javnosti zbog naglog rasta cijena energenata i visoke inflacije, u vrijeme kada se mnogi Bugari u ruralnim sredinama bore da sastave kraj s krajem, navodi AP.

Bugarska je 2004. ušla u NATO, a 2007. u Evropsku uniju (EU). Iako među parlamentarnim strankama postoji širok konsenzus o prozapadnom kursu zemlje, raširena proruska osjećanja, zasnovana na tradicionalnim historijskim i kulturnim vezama sa Rusijom, dovela su do podjela u društvu, naročito poslije invazije Rusije na Ukrajinu 2022. godine.

Radev je često isticao da će zadržati Bugarsku na evropskom putu, ali se istovremeno zalagao za unapređenje odnosa sa Rusijom i za ukidanje sankcija koje je EU uvela Moskvi. Analitičari očekuju da će Jotova, ako pobijedi, nastaviti politiku koju je vodio Radev.

Dobromir Živkov, izvršni direktor agencije Market links, rekao je za AP da Jotova pripada političkoj struji koja se zalaže za neutralniju poziciju Bugarske.

"Oni se zalažu za prekid pomoći Ukrajini i za obustavu isporuke oružja toj zemlji. Često možemo čuti da koriste retoriku Kremlja i terminologiju preuzetu direktno iz propagande Kremlja", kazao je Živkov.

Jotova je na ovosedmičnom mitingu izjavila da je odnos prema ratu u Ukrajini jedna od ključnih tačaka po kojima se ona razlikuje od drugih kandidata. Navela je da se zalaže za mir do kojeg bi se došlo pregovorima, a ne silom.

"Da li želimo da Crno more postane zatvorena vojna zona? Nipošto nećemo pristati na takvu odluku. Neću prihvatiti to huškanje na rat", rekla je Jotova na skupu.

Serija napada dronovima na najmanje sedam teretnih brodova u Crnom moru, koji su ovog mjeseca izvedeni u blizini obala Bugarske i Rumunije, dvije članice NATO-a, izazvala je zabrinutost da bi Rusija mogla da eskalira sukob, navodi AP.

Napadi, izvedeni u isključivim ekonomskim zonama Bugarske i Rumunije, ugrožavaju globalnu pomorsku rutu i doveli su do smrti tri osobe, dok se najmanje 28 vodi kao nestalo. Napadi također povećavaju rizik od direktnog uvlačenja drugih država u rusko-ukrajinski rat.

Beta/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.