U BiH sve više teretana i trenera, ali ne i više fizičke aktivnosti

Iako je fitness industrija u BiH doživjela ekspanziju, posebno kroz rast broja teretana i personalnih trenera, stanovništvo danas nije u značajnoj mjeri fizički aktivnije u odnosu na period od prije dvadesetak godina. Također, interes djece i mladih za sport i redovnu fizičku aktivnost opada uprkos većoj dostupnosti sadržaja za vježbanje, ocijenili su stručnjaci iz oblasti fitnessa i sporta.

Više teretana, ali ne i značajno aktivnije stanovništvo

Eldin Bećarević, vlasnik teretane u Sarajevu, ocjenjuje da je nivo ukupne fizičke aktivnosti stanovništva danas nešto viši nego ranije, ali da u poređenju s ranijim generacijama ne postoji drastična razlika. Istovremeno, nekadašnji višestruki reprezentativac BiH u olimpijskom dizanju tegova ističe da je fitness industrija posljednjih godina prošla kroz značajne promjene, a jedna od njih je mnogo veća dostupnost prostora za vježbanje.

- Prije dvadesetak godina u Sarajevu su postojale možda tri ili četiri teretane, dok ih danas ima na desetine. To pokazuje da je ponuda mnogo razvijenija nego ranije - naveo je.

Fitness tržište doživjelo ekspanziju i prezasićenje

Osim toga, napominje da se rast ponude ne ogleda samo u povećanom broju fitness centara, već i u mnogo većem broju personalnih trenera. Po njegovim riječima, tržište je u međuvremenu dostiglo tačku prezasićenja, zbog čega se već neko vrijeme osjeća višak ponude u odnosu na potražnju.

- U posljednjih pet godina broj personalnih i online trenera doživio je ogroman rast, njihov broj iz godine u godinu gotovo se udvostručuje. U fitness zajednici ponekad kažemo da danas imamo više personalnih trenera nego vježbača. Prije sedam ili osam godina cijena jednog termina personalnog treninga u Sarajevu iznosila je 25 KM, a nakon svih tih godina ostala je ista. I to također pokazuje kolika je konkurencija i koliko je tržište prezasićeno - naglasio je.

Fleksibilnost treninga privlači sve više korisnika

Bećarević je kao jednu od ključnih prednosti fitness centara izdvojio fleksibilnost termina, koja savremenim ljudima olakšava redovno bavljenje fizičkom aktivnošću. Kako je pojasnio, mnogo je jednostavnije organizirati trening u fitness centru nego se posvetiti sportovima koji podrazumijevaju unaprijed određene termine.

- U današnjem dinamičnom stilu života obaveze koje zahtijevaju dolazak tri ili četiri puta sedmično u tačno određeno vrijeme često je teško uskladiti sa svakodnevnim obavezama. Teretane i fitness centri pružaju komoditet ljudima da mogu trenirati onda kada im to najviše odgovara - naglašava.

Izgled, zdravlje i društvene mreže mijenjaju motive za vježbanje

Govoreći o motivima zbog kojih se ljudi odlučuju na treninge, ukazao je na sve izraženiji fokus na fizički izgled, ali smatra da većina ipak vježba prvenstveno zbog potrebe za kretanjem i očuvanjem zdravlja.

- Trend fizičkog izgleda sve je izraženiji. Određeni dio i muške i ženske populacije svjestan je društvenih benefita koje donosi dobar fizički izgled. Ipak, većina ljudi dolazi da trenira zbog same fizičke aktivnosti - ističe sagovornik.

Napomenuo je i da su društvene mreže značajno uticale na promjenu odnosa prema fizičkoj aktivnosti i životnim navikama te da danas imaju važnu ulogu u oblikovanju trendova.

- Društvene mreže i influenseri, kao i na svaku drugu sferu života, značajno utiču i na percepciju fizičkog izgleda, trendove te nastojanja ljudi da žive zdravije i bolje izgledaju. Riječ je o veoma snažnom uticaju, jer su nekada dominantni bili televizija i novine, dok danas praktično živimo u svijetu društvenih mreža - ocijenio je.

Žene sve prisutnije u fitness centrima

Komentirajući promjene u strukturi korisnika fitness centara, Bećarević je kazao da su najveći pomaci vidljivi kada je riječ o spolnoj strukturi.

- Prije dvadesetak godina bilo je veoma rijetko vidjeti žene u fitness centrima. Uglavnom su se opredjeljivale za grupne treninge ili sportove, dok je odlazak u teretanu bio izuzetak. Danas je situacija potpuno drugačija i evidentan je znatno veći broj žena koje redovno vježbaju u teretanama - rekao je Bećarević.

O kulturi vježbanja i odnosu prema fizičkoj aktivnosti govorio je i Srđan Bašić, trener tajlandskog boksa i personalni trener sa dugogodišnjim iskustvom.

- Generacije starosti između 40 i 50 godina danas malo više vode računa o zdravlju i fizičkoj aktivnosti. Oni uglavnom dolaze u teretane i fitnes centre prvenstveno zbog zdravstvenih razloga. Međutim, mnogi se odluče na fizičku aktivnost tek kada ih ljekar upozori da je krajnje vrijeme da nešto promijene - kaže Bašić.

S druge strane, po njegovim riječima, kod mlađih generacija motivi za trening često su drugačiji.

- Mladi uglavnom treniraju zbog fizičkog izgleda. Mnogo više pažnje posvećuju estetici, dok o zdravstvenim benefitima fizičke aktivnosti uglavnom ne razmišljaju - ističe on.

Mladi sve manje treniraju, a više vremena provode pred ekranima

Bašić upozorava i da je u sportskim klubovima sve manje djece i omladine te da je sve češći problem nedostatka motivacije za ozbiljniji sportski angažman.

- Čak i oni koji treniraju često ne žele da se takmiče jer ne žele napor, odricanje i disciplinu koje sport zahtijeva. Rijetke su situacije da dijete dođe u klub fizički aktivno i spremno za trening. Uglavnom dolaze s nedovoljno razvijenom muskulaturom, problemima s leđima, koljenima i drugim posljedicama sjedilačkog načina života - navodi Bašić.

Dodaje da djeca danas veliki dio vremena provode za računarima i mobilnim telefonima, zbog čega su znatno manje fizički aktivna nego ranije generacije.

- Često im nedostaje motivacije, a jedan od glavnih razloga zbog kojih odustaju od sporta je manjak discipline i volje da je izgrade. Ujedno, način odgoja djece danas je znatno drugačiji nego što je bio ranije - smatra on.

Prisjećajući se perioda kada je počeo raditi kao trener, Bašić kaže da je razlika u odnosu na današnje stanje velika.

- Trenerskim poslom bavim se od 2003. godine. Sportski klubovi tada su bili puni djece, bilo da je riječ o fudbalu, košarci, rukometu, odbojci ili borilačkim sportovima. Također, mi smo kao djeca mnogo vremena provodili napolju, igrali se loptom, trčali i bili stalno u pokretu. Danas je toga sve manje - kaže Bašić.

Roditelji imaju ključnu ulogu u vraćanju djece sportu

On ističe da je potrebno hitno raditi na većoj promociji sporta među mladima, ali i uključiti roditelje u taj proces.

- Ako se uskoro ne učini više na animiranju djece da se bave sportom, ali i roditelja da ih u tome podrže, bojim se da situacija neće ići u dobrom smjeru. Roditelji imaju ključnu ulogu, jer je bez njihove podrške teško očekivati ozbiljnije promjene u navikama djece i njihovom odnosu prema sportu - zaključio je Bašić.

Fena/federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.