U BiH 78 posto malih i srednjih preduzeća prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku
Centar za odgovorno poslovanje BiH, koji djeluje u sklopu Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH) objavio je Zeleni barometar malih i srednjih preduzeća (MSP) za 2025. godinu prema kojem u BiH 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku.
Centar je uspostavljen kroz inicijativu EU za razvoj privatnog sektora u BiH, koju sufinansiraju Evropska unija i Vlada SR Njemačke, a implementira GIZ. Partner na projektu Sarajevo School of Science and Technology (SSST) sačinio je Zeleni barometar MSP koji predstavlja kontinuirani analitički instrument usmjeren na praćenje percepcija, praksi i izazova MSP u BiH u kontekstu zelene tranzicije.
Istraživanje je provedeno na uzorku od 103 validna odgovora MSP iz različitih sektora i geografskih područja Bosne i Hercegovine. Metodološki kontinuitet s prethodnim ciklusom iz 2024. godine omogućio je pouzdanu komparativnu analizu i identifikaciju trendova.
Direktor Sektora privrede VTK BiH Ognjenka Lalović smatra da rezultati istraživanja pokazuju umjeren, ali jasan rast svijesti MSP o implikacijama zelene tranzicije na poslovanje. Dodala je da, u poređenju s 2024. godinom, veći broj preduzeća prepoznaje potencijalni regulatorni i tržišni uticaj zelenih politika, posebno u kontekstu izvoza i usklađivanja sa standardima Evropske unije.
Naime, 78 posto MSP prepoznaje zelenu tranziciju kao poslovnu priliku (u potpunosti ili djelimično), dok 73 posto preduzeća planira poduzimati aktivnosti povećanja efikasnosti u naredne dvije godine. Ipak, zelena tranzicija se i dalje dominantno posmatra kroz prizmu troškova i regulatornih zahtjeva, dok se njen strateški razvojni potencijal tek postepeno integrira u poslovne modele MSP.
Profesor na SSST-u Nedim Čelebić navodi da čak 56 posto preduzeća koristi vlastita sredstva kao primarni izvor financiranja, dok grantove koristi svega šest posto MSP. Dodao je da spremnost za buduća ulaganja postoji, ali je jasno uvjetovana dostupnošću financijske i tehničke podrške.
- MSP izražavaju potrebu za kombinacijom grantova, povoljnih kredita i stručne pomoći u pripremi i implementaciji projekata, što potvrđuje da financijski instrumenti imaju ključnu ulogu u ubrzanju tranzicije - dodao je Čelebić.
Prema istraživanju, MSP u Bosni i Hercegovini najčešće implementiraju mjere energetske efikasnosti i racionalizacije potrošnje resursa. To uključuje optimizaciju potrošnje električne energije, smanjenje otpada i efikasnije upravljanje sirovinama i vodom. Te mjere su u velikoj mjeri motivirane smanjenjem operativnih troškova i relativno brzim povratom investicije. Naprimjer, 46 posto MSP investira u mjere energetske efikasnosti, dok 29 posto preduzeća ulaže ili planira ulagati u obnovljive izvore energije.
Kao ključne prepreke, 61 posto MSP navodi administrativne i pravne barijere, nedostatak znanja i ekspertize 60 posto, dok 57 posto ističe nedostatak grantova kao ključnu prepreku. Ograničeni interni kapaciteti i nedostatak ekspertize dodatno usporavaju proces tranzicije. Odsustvo značajnijih institucionalnih promjena između dva ciklusa djelimično objašnjava spor tempo napretka u pojedinim oblastima.
Rezultati Zelenog MSP barometra 2025. potvrđuju da MSP u Bosni i Hercegovini nisu pasivni akteri zelene tranzicije, već preduzeća koja se nalaze u fazi prilagođavanja i postepenog usvajanja održivih praksi.
Ipak, ubrzanje procesa zahtijeva snažnije i dostupnije financijske instrumente, pojednostavljenje administrativnih procedura, jačanje tehničke i konsultantske podrške te razvoj tržišnih podsticaja i integraciju MSP u zelene lance vrijednosti.
Posebno se ističe potreba za integriranim pristupom koji kombinuje finansijske instrumente, tehničku podršku i razvoj tržišnih mehanizama kako bi se ubrzala implementacija zelenih investicija.
Fena/federalna.ba