Tuzlak Adnan Mujanović, doktor i istraživač u Bernu: Mogućnosti ima ako ima ideja i interesa

Adnan Mujanović, doktor medicine i istraživač porijeklom iz Bosne i Hercegovine, radi kao ljekar na specijalizaciji u oblasti dijagnostičke i intervencijske neuroradiologije na Univerzitetskom kliničkom centru Inselspital Bern u Švicarskoj. Iskustvo stečeno u inozemstvu za njega je dragocijeno, a jednako važnim smatra održati i vezu sa domovinom i pomagati koliko je to god moguće. U martu ove godine dobio je Albrecht Von Haller nagradu, za rad u oblasti akutnog ishemijskog moždanog udara.

Njegov rad fokusiran je na jedan od ključnih izazova savremene neurologije, kako poboljšati reperfuziju odnosno ponovno uspostavljanje kompletnog protoka krvi u mozgu nakon moždanog udara. U razgovoru za Fenu Adnan Mujanović pojašnjava da je Albrecht von Haller nagrada Švicarske fondacije za srce, a dodjeljuje se u oblasti kardiovaskularne medicine u Švicarskoj, uključujući i najbolje doktorske disertacije.

- Disertacija na kojoj smo mi radili bavi se pacijentima kod kojih se protok krvi ne uspostavi odmah potpuno nakon ishemijskog moždanog udara, koji je uzrokovan začepljenjem krvnog suda. U suštini, istraživali smo uzroke, posljedice i moguće terapijske opcije kod takvih pacijenata. Istraživanja te vrste imaju direktnu primjenu u svakodnevnoj kliničkoj praksi s obzirom da je moždani udar, nažalost, izuzetno često oboljenje - naglasio je.  

Ističe da ponovno uspostavljanje potpunog protoka krvi u mozgu, nakon moždanog udara, jeste jedan od ključnih izazova savremene neurologije. Ishemijski moždani udar nastaje kad se prekine dotok krvi u dio mozga, najčešće zbog začepljenja krvnog suda. Što brže protok krvi bude ponovo uspostavljen, i što je potpuniji, to su veće šanse da se moždano tkivo spasi i da pacijent ima bolji oporavak.

- U posljednjih desetak godina napravljen je ogroman napredak zahvaljujući endovaskularnoj terapiji odnosno mehaničkoj trombektomiji, koja podrazumijeva mehaničko uklanjanje ugruška iz krvnog suda putem minimalno-invazivnog hirurškog zahvata. Međutim, i dalje postoje izazovi. Jedan od tih izazova je upravo pitanje šta učiniti kad protok krvi ne bude uspostavljen odmah tokom procedure, koje su naredne terapijske opcije i na koji način se mogu primijeniti - navodi dr. Mujanović.

Prema njegovim riječima, uspjeh ponovnog uspostavljanja protoka krvi nakon ishemijskog moždanog udar zavisi od više faktora. Prije svega, važno je koliko brzo pacijent dobije odgovarajuću terapiju. Tu je, naglašava, vrijeme ključni faktor („time is brain“). Važna je i lokacija i veličina začepljenja, kao i stanje krvnih sudova kod pacijenta te tzv. kolateralna cirkulacija odnosno alternativni putevi, kojima krv može doći do ugroženog tkiva u mozgu.

- Značajna je i sama intervencija, u smislu tehničkog uspjeha procedure i iskustva tima. Moj rad dodatno je pokazao da čak i kad protok ne bude potpuno uspostavljen odmah, kod značajnog broja pacijenata unutar 24 sata od intervencije dolazi do naknadnog spontanog poboljšanja najvjerovatnije zahvaljujući kolateralnoj cirkulaciji. To mijenja način na koji posmatramo “nepotpun” uspjeh procedure i sugeriše da u određenim slučajevima proces oporavka mozga traje i nakon same intervencije - navodi.

Doktor Mujanović kaže da je, za dugoročno očuvanje zdravlja krvnih sudova u većini slučajeva, najvažnija kontrola faktora rizika. Ti faktori su nam uglavnom već dobro poznati - povišeni krvni tlak, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, pušenje, kao i srčane bolesti poput poremećaja srčanog ritma.

- Pravilna ishrana, fizička aktivnost i prestanak pušenja imaju centralnu ulogu u prevenciji većine kardiovaskularnih oboljenja, pa tako i moždanog udara. Također, važno je redovno praćenje i liječenje hroničnih bolesti. Prevencija moždanog udara u velikoj mjeri je moguća upravo kroz dobru kontrolu tih faktora - naglasio je.

Doktor Mujanović ističe veliki napredak, posljednjih godina u neurologiji, posebno u oblasti liječenja moždanog udara. Uvođenje mehaničke trombektomije, minimalno invazivne procedure uklanjanja ugruška iz krvnog suda, značajno je promijenilo ishod kod pacijenata sa teškim moždanim udarom.

- Govorimo o terapiji koja može doslovno spriječiti invaliditet, ako se primijeni na vrijeme. Bosna i Hercegovina je napravila važne korake u tom pravcu. Znam da se mehanička trombektomija već izvodi u centrima poput Tuzle i Mostara, vjerujem i u drugim većim bh. gradovima poput Sarajeva i Banjaluke. Međutim, jedan od izazova ostaje dostupnost te terapije 24/7, što je standard koji je potreban za međunarodnu certifikaciju centara za moždani udar. Dostupnost medicinskog kadra, razvoj infrastrukture i organizacije sistema ključni su naredni koraci za liječenje moždanog udara u Bosni i Hercegovini - istaknuo je.

Za doktora Mujanovića saradnje sa Bosnom i Hercegovinom izuzetno je važna. Rado se odaziva pozivima, posebno Medicinskog fakulteta Univerziteta u Tuzli te inicijativama poput Tuzla Brain Weeka.

- Također, kolege iz Bosne i Hercegovine redovno učestvuju na međunarodnim školama iz oblasti moždanog udara, koje organizujemo u Bernu. Nedavno smo zajedno radili i na evropskom projektu mapiranja dostupnosti intervencija za moždani udar, gdje su kolege iz BiH dale vrijedan doprinos, to je mene lično veoma radovalo - istaknuo je.

Ljudima u BiH, ali i onima u dijaspori, posebno mladima poručuje da su zainteresiranost i upornost ključni u svemu. Mišljenja je da mogućnosti postoje ako osoba, bez obzira gdje se nalazila, posjeduje ideju i interes za neku oblast.

- Nauka i medicina danas su izrazito međunarodne oblasti i granice su znatno manja prepreka nego je to bilo ranije. Iskustvo u inostranstvu može biti izuzetno vrijedno, ali jednako je važno održavati veze sa svojom zemljom i doprinositi koliko god je moguće. Dugoročni i održivi napredak dolazi kroz saradnju - poručio je.

Doktor Mujanović kaže da će fokus njegovog daljnjeg rada biti usmjeren na mikrocirkulaciju u mozgu. Iako je danas moguće uspješno ukloniti veliki ugrušak iz krvnog suda, veliki broj pacijenata i dalje nema optimalan oporavak. Jedno od mogućih objašnjenja je, kaže dr. Mujanović, poremećaj mikrocirkulacije u pogođenom tkivu.

- Sljedeći veliki iskorak u liječenju moždanog udara neće biti samo u velikim krvnim sudovima, već u mikrocirkulaciji mozga - naglasio je.  

Adnan Mujanović osnovni studij medicine završio je na Univerzitetu u Tuzli, a doktorski studij na Univerzitetu u Bernu. Uključen je i u rad više lokalnih i međunarodnih stručnih organizacija, gdje obavlja različite predstavničke i upravljačke funkcije.

Fena/federalna.ba