Trump uzdrmao svjetski poredak više nego bilo koji predsjednik od Drugog svjetskog rata

Na samom početku svog mandata, predsjednik Donald Trump je svijetu jasno stavio do znanja da ništa neće stati na njegov put.

„Ništa neće stati na naš put“, izjavio je Trump uz gromoglasan aplauz na ceremoniji inauguracije, označavajući početak svog drugog mandata u hladnoj zimskoj Washingtonskoj atmosferi.

U svom govoru Trump je spomenuo i doktrinu iz 19. stoljeća, „manifest destiny“ / "manifest sudbine", ideju da je SAD božanski određena da širi svoj teritorij preko kontinenta i širi američke ideale. Tada je u njegovom fokusu bio Panamski kanal, a sada je ista odlučnost usmjerena na Grenland.

„Moramo ga imati“ postalo je novo geslo, što predstavlja drastično upozorenje u trenutku globalne nesigurnosti.

Povijest američkih intervencija

SAD imaju dugu historiju kontroverznih invazija, okupacija i tajnih operacija s ciljem rušenja režima, ali nijedan američki predsjednik u proteklom stoljeću nije otvoreno prijetio da će prisvojiti teritorij dugogodišnjeg saveznika i vladati njime protiv volje njegovog stanovništva.

Trump je prvi koji je tako brutalno prekršio političke norme i ugrozio dugogodišnje saveze koji su održavali svjetski poredak od kraja Drugog svjetskog rata.

Njegova taktika i kontrole pravila međunarodnog poretka izazivaju zabrinutost širom svijeta.

Svjetska reakcija

Trump je opisivan kao možda najviše „transformativni“ američki predsjednik – sa oduševljenim pristalicama u zemlji i inozemstvu, ali izaziva alarm u mnogim glavnim gradovima svijeta, dok Moskva i Peking promatraju s opreznom tišinom.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron upozorio je: „Ovo je pomak prema svijetu bez pravila, gdje se međunarodno pravo gazi, a zakon jačeg, sa obnovljenim imperijalnim ambicijama, postaje jedini važan.“

Postoje strahovanja od trgovinskog rata, pa čak i pitanja o opstanku 76-godišnjeg NATO saveza ako bi Trump eventualno pokušao silom prisvojiti Grenland.

„Amerika na prvom mjestu“ i kritike saveznika

Pristalice Trumpa snažno podržavaju njegov program „Amerika na prvom mjestu“, suprotstavljajući se postratnom multilateralnom poretku.

Kada je upitan o mogućem kršenju UN-ove povelje, republikanski kongresmen Randy Fine je rekao: „Mislim da su Ujedinjeni narodi potpuno zakazali u podršci miru u svijetu i iskreno, što god oni mislili, vjerovatno je bolje raditi suprotno.“

Fine je prošle sedmice u Kongresu uveo zakon pod nazivom „Zakon o aneksiji i statusu Grenlanda“.

Trump i njegova taktika

Trump često prelazi iz pozicija bliskih Rusiji do podrške Ukrajini i ponovo se vraća na stavove bliže Moskvi. Njegovi postupci se tumače kao taktike ugovaranja i pregovaranja iz svijeta nekretnina, prenosi Zanny Minton Beddoes iz Economist-a: „On je čovjek transakcija i brutalne moći, mafijaškog stila. Ne vidi vrijednost saveza, ne zanima ga ideja Amerike kao vrijednosti.“

Trumpova tvrdoglava politika, omalovažavanje kolektivnog djelovanja i uvjerenje da je sila u pravu, jasno je vidljivo kroz njegove izjave o NATO-u, Iranu i Grenlandu.

Grenland i međunarodne reakcije

Trump je jasno stavio do znanja: „Moram ga posjedovati.“

SAD već imaju vojnu prisutnost na Grenlandu prema sporazumu iz 1951. godine i mogli bi poslati više trupa i otvoriti nove baze.

Evropske države su reagovale diplomatski. Macron je najavio „trgovinsku bazooku“ EU-a – protivtarife i ograničen pristup tržištu. Giorgia Meloni je spomenula „problem razumijevanja i komunikacije“. Sir Keir Starmer je javno branio teritorijalni integritet Grenlanda.

Kanadski premijer Mark Carney je, posjetom Pekingu, poslao signal svijetu da Kanada i dalje štiti Grenland i Dansku, istovremeno pokušavajući balansirati u odnosima s Trumpom.

Trump i njegova filozofija

Trumpovo vjerovanje da Amerika može djelovati po svom nahođenju, zaštititi vlastite interese i ignorisati međunarodne norme, vidi se u njegovom odnosu prema Venezueli, Grenlandu i Bliskom istoku. Njegov slogan "Make America Great Again" ostaje vodič njegovih politika.

U pismu premijeru Norveške Jonasu Gahr Støreu, Trump je istakao da se više ne osjeća obaveznim da misli isključivo o miru, već o onome što je „dobro i ispravno za SAD“.

federalna.ba/BBC (Lyse Doucet)