Trump upozorava na "potpuni haos" ako Vrhovni sud sruši globalne carine

Američki predsjednik Donald Trump poručio je da bi Sjedinjene Američke Države mogle zapasti u, kako je rekao, „potpuni haos“ ukoliko Vrhovni sud SAD-a poništi njegov režim globalnih trgovinskih carina. Uoči odluke koja bi mogla biti donesena već u srijedu, Trump je dramatičnim tonom branio jednu od ključnih tačaka svoje ekonomske politike, upozoravajući na dalekosežne pravne i finansijske posljedice.

U podužoj objavi na društvenim mrežama, Trump je naveo da bi presuda protiv njegove administracije imala razorne posljedice po američku ekonomiju i državne finansije.

„AKO VRHOVNI SUD PRESUDI PROTIV NAS – GOTOVI SMO“, napisao je Trump, dodajući da bi povrat već naplaćenih carina bio izuzetno složen, dugotrajan i gotovo neizvodiv proces.

„Godinama bismo pokušavali shvatiti kome, koliko i kako platiti“

Trump je posebno naglasio problem potencijalnih povrata novca kompanijama i državama koje su pogođene carinama, ističući da bi se otvorila lavina zahtjeva za refundaciju.

„Bilo bi potrebno mnogo godina samo da se utvrdi o kakvim se iznosima radi, ko ima pravo na povrat, kada i gdje bi se taj novac trebao isplatiti“, naveo je američki predsjednik.„To bi bio potpuni haos i gotovo nemoguće za našu zemlju da to finansijski izdrži.“

Odluka Vrhovnog suda predstavlja ključni pravni test Trumpove kontroverzne strategije zaštite domaće industrije putem carina, ali i test granica predsjedničkih ovlasti u vođenju trgovinske politike.

Vrhovni sud već pokazao skepsu

Još u novembru, tokom usmenih rasprava, sudije Vrhovnog suda pokazale su otvorenu skepsu prema pravnom temelju na kojem se zasnivaju Trumpove globalne carine. Sudije su tada ispitivale da li predsjednik ima ovlaštenje da jednostrano uvede široke trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

Prije nego što je predmet stigao do Vrhovnog suda, dvije niže sudske instance već su presudile protiv Trumpove administracije, zaključivši da predsjednik nije imao zakonsko pravo da uvede globalne carine u tom obimu.

Iako Vrhovni sud ima konzervativnu većinu od 6 prema 3, što se često smatra povoljnim za Trumpa, ishod postupka ostaje neizvjestan.

Pravna osnova: zakon iz 1977. godine

Trump je carine uveo prošle godine putem niza izvršnih naredbi, pozivajući se na Zakon o međunarodnim ekonomskim ovlastima u vanrednim situacijama (IEEPA) iz 1977. godine. Taj zakon predsjedniku daje ovlasti da reguliše ili zabrani međunarodne ekonomske transakcije u slučaju proglašenja nacionalne vanredne situacije.

Međutim, tužioci tvrde da je Trump zloupotrijebio zakon, proširivši njegovo tumačenje daleko izvan prvobitne namjene.

Tužba 12 saveznih država i malih preduzeća

Carine su osporene zajedničkom tužbom 12 saveznih država – Arizona, Colorado, Connecticut, Delaware, Illinois, Maine, Minnesota, Nevada, New Mexico, New York, Oregon i Vermont – zajedno s grupom malih i srednjih preduzeća.

U tužbi se navodi da je Trump „prekoračio svoja ustavna i zakonska ovlaštenja“, nanoseći direktnu štetu kompanijama koje zavise od uvoza i međunarodne trgovine.

Na novembarskom ročištu Vrhovni sud nije se detaljno bavio pitanjem eventualnih povrata novca, ali je sutkinja Amy Coney Barrett, koju je upravo Trump imenovao, upozorila da bi poništavanje već naplaćenih carina moglo dovesti do „potpunog haosa“.

Paralelno zaoštravanje politike prema Iranu

U istom periodu, Trump je dodatno zaoštrio trgovinsku retoriku najavom novih carina povezanih s Iranom. Američki predsjednik izjavio je da će svaka zemlja koja posluje s Islamskom Republikom Iran biti pogođena carinom od 25% na svu trgovinu sa Sjedinjenim Američkim Državama.

„Odmah i bez izuzetka, svaka zemlja koja posluje s Iranom plaćat će carinu od 25% na svako poslovanje sa SAD-om“, objavio je Trump u ponedjeljak na društvenim mrežama, dodavši da je „ova odluka konačna i neopoziva“.

Carine, iako formalno uvedene stranim zemljama, u praksi plaćaju američki uvoznici. Iran je već godinama pod teškim američkim sankcijama, a među njegovim najvećim trgovinskim partnerima nalaze se Kina, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija.

Posljedice već vidljive u realnoj ekonomiji

Da Trumpove carine imaju konkretne posljedice, potvrdila je i njemačka automobilska kompanija Volkswagen. Iz te kompanije su u utorak saopćili da je prodaja njihovih vozila u SAD-u pala upravo zbog carinskih mjera.

Tokom 2025. godine, Volkswagenova globalna prodaja pala je za 1,4%, što kompanija pripisuje „izazovnim tržišnim uslovima“. No u SAD-u je pad bio znatno veći – čak 8,2%.

„Carine su imale izražen negativan utjecaj na isporuke u Sjevernoj Americi“, navodi se u saopćenju Volkswagena. Pad potražnje zabilježen je i u Kini, gdje je prodaja pala za 8,4%.

S druge strane, kompanija je zabilježila rast prodaje u Evropi od 5,1%, te snažan skok od 18,5% u Južnoj Americi.

Presuda koja bi mogla redefinisati predsjedničke ovlasti

Odluka Vrhovnog suda neće imati samo ekonomske, već i duboke političke i institucionalne posljedice. Presuda protiv Trumpa mogla bi ograničiti buduće predsjednike u korištenju vanrednih zakona za provođenje trgovinske politike bez saglasnosti Kongresa.

Za Trumpa, međutim, ulog je i lični i politički. Globalne carine predstavljaju srž njegove ideje o „Americi na prvom mjestu“. Ako sud presudi protiv njega, to neće biti samo pravni poraz – već ozbiljan udarac njegovoj viziji ekonomske moći SAD-a.

federalna.ba/The Guardian