Trump zaprijetio "uništenjem" Irana, dok su američki i iranski zvaničnici pregovarali

Američki predsjednik Donald Trump poručio je pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija u New Yorku da se suočava s „velikom odlukom“ kada je riječ o Iranu – postići mirovni dogovor ili ponovo pokrenuti snažnu vojnu akciju protiv Islamske Republike, javlja BBC.

Trump je tokom obraćanja u utorak zaprijetio da bi Sjedinjene Američke Države mogle „uništiti“ Iran ukoliko ne bude postignut dogovor kojim bi se okončao sukob. Njegove izjave uslijedile su istog dana kada su američki i iranski predstavnici održali višesatne razgovore na marginama Generalne skupštine UN-a. 

U trenutku kada je Trump govorio pred prepunom salom, govor je iz iranske delegacije pratila samo jedna osoba. Američki predsjednik je poručio da Iran ima izbor između postizanja sporazuma i mogućnosti nove, još snažnije američke vojne akcije.

„Hoće li biti postignut dogovor s Iranom koji će mu omogućiti da se obnovi i postane još veća zemlja nego što je ikada bio? Ili ću uništiti Islamsku Republiku i učiniti to brzo, ne dajući im nikakvu šansu da ponovo ubijaju i uništavaju ljude i zemlje? Hoću li ih poslati u pakao?“, rekao je Trump.

Trump je istovremeno izrazio uvjerenje da bi sporazum s Teheranom mogao biti postignut nakon novembarskih izbora za Kongres.

Njegov nastup pred svjetskim liderima predstavljao je spoj oštre retorike i otvorenosti za diplomatske pregovore. Dok je javno prijetio mogućnošću nove vojne eskalacije, američki i iranski zvaničnici istog dana pokušavali su kroz posrednike pronaći put ka okončanju sukoba.

Višesatni razgovori SAD-a i Irana

Trump je kasnije novinarima rekao da su američki zvaničnici održali „veoma produktivan“ trosatni sastanak s iranskom delegacijom.

Iran je potvrdio da je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi razgovarao sa specijalnim američkim izaslanikom za Bliski istok Steveom Witkoffom. U američkoj delegaciji bio je i Jared Kushner, koji je zajedno s Witkoffom učestvovao u razgovorima. 

Iranski zvaničnici naveli su da su razgovori vođeni uz posredovanje treće strane. Prema iranskim navodima, Teheran je tokom pregovora iznio uslove koji uključuju okončanje rata na svim frontovima i prekid onoga što Iran naziva američkim „aktima agresije“.

Witkoff je, nakon izlaska iz zgrade UN-a, na pitanje BBC-ja kako su prošli razgovori pokazao palac gore. Kasnije je na društvenoj mreži X potvrdio da su pregovori održani „putem posrednika, koji su tokom dana prenosili poruke između dvije strane“.

„Uspješno su završili rundu razgovora za koju se nadamo da će se pokazati konstruktivnom i obećavajućom“, rekao je Witkoff, dodajući da će posrednici nastaviti svoj rad.

Trump je nakon sastanka rekao da bi novi razgovori mogli uslijediti „u vrlo bliskoj budućnosti“. 

Trump branio odluku o ratu s Iranom

Veliki dio svog obraćanja Trump je posvetio opravdavanju američke vojne operacije protiv Irana. SAD i Izrael pokrenuli su napade na Iran 28. februara 2026. godine, nakon čega je uslijedio širi regionalni sukob. U narednim mjesecima bilo je pokušaja prekida vatre i diplomatskog rješenja, ali je širi dogovor propao, a borbe su ponovo intenzivirane. 

Trump je tvrdio da je američka vojna akcija spriječila Iran da dođe do nuklearnog oružja i pokušao je predstaviti sukob kao dokaz politike koju opisuje kao „mir kroz snagu“.

Prema njegovom pristupu, pritisak i prijetnja upotrebom nadmoćne vojne sile trebali bi natjerati Teheran da prihvati sporazum, umjesto da se pregovori zasnivaju na dugotrajnim kompromisima.

Sukob je, međutim, imao i šire ekonomske posljedice, uključujući poremećaje u pomorskom saobraćaju kroz Hormuški moreuz i rast cijena energije. 

Guterres pozvao na međunarodnu saradnju

Trumpov govor bio je znatno drugačiji od ranijeg obraćanja generalnog sekretara UN-a Antónioa Guterresa.

Guterres je upozorio da se podjele u svijetu produbljuju i govorio o rastućim geopolitičkim rivalstvima, ratovima, klimatskim promjenama i razvoju umjetne inteligencije.

U svom oproštajnom govoru na funkciji generalnog sekretara UN-a, Guterres je pozvao velike sile da shvate da njihova moć nije neograničena te naglasio međuzavisnost država i naroda.

Trump je, nasuprot tome, oštro kritikovao međunarodne institucije i odbacio ideju stvaranja bilo kakve globalne vlasti.

„Ne postoji globalna vlada“, poručio je Trump, ističući nacionalni suverenitet i vojnu moć Sjedinjenih Američkih Država.

Kazao je da SAD posjeduje „nenadmašnu“ vojnu snagu i upozorio da Washington neće dozvoliti da se prijetnje američkim interesima uspostave bilo gdje na zapadnoj hemisferi.

„Ako bude potrebno, koristit ćemo svoju nenadmašnu vojnu moć kako bismo osigurali vitalne nacionalne interese Sjedinjenih Američkih Država“, rekao je.

Trump obećao okončanje rata u Ukrajini

Američki predsjednik govorio je i o ratu u Ukrajini, ponovo izrazivši uvjerenje da će njegova administracija uspjeti okončati sukob između Rusije i Ukrajine.

Iako borbe i dalje traju, a Moskva i Kijev nastavljaju razmjenjivati raketne i dronovske napade, Trump je rekao da blisko sarađuje s liderima obje zemlje.

„Vrlo blisko sarađujemo s liderima Rusije i Ukrajine i mi ćemo to riješiti. Mislim da će se to dogoditi brže nego što ljudi razumiju“, rekao je.

U New Yorku bi se u srijedu trebali sastati američki državni sekretar Marco Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergei Lavrov, prema najavi američkog State Departmenta.

„Umjetna inteligencija“ treba postati „superinteligencija“

Trump se tokom govora osvrnuo i na razvoj umjetne inteligencije i konkurenciju između SAD-a i Kine.

Odbacio je strahovanja da bi zabrinutost zbog razvoja AI tehnologije trebala dovesti do međunarodne kontrole te poručio da Sjedinjene Američke Države neće prepustiti Kini tehnološko vodstvo.

Trump je predložio da se umjetna inteligencija ubuduće naziva „superinteligencijom“.

„Upotreba riječi umjetna čini da zvuči lažno. Nije lažna, zapravo je nevjerovatna. Ali moramo biti oprezni“, rekao je.

Istovremeno je upozorio da bi pretjerana regulacija mogla usporiti američki tehnološki razvoj.

Sporazum o sigurnosti Grenlanda

Na marginama Generalne skupštine UN-a Trump je potpisao i sporazum s Danskom i Grenlandom kojim se dodatno jača američko vojno prisustvo na strateški važnom arktičkom području.

Sporazum predviđa širi američki pristup grenlandskom zračnom prostoru i teritoriji te trajna prava američkog baziranja u okviru novog sigurnosnog aranžmana. Bijela kuća je sporazum predstavila kao dogovor koji treba ojačati sigurnost SAD-a i NATO-a na Arktiku. 

Grenland je autonomna teritorija Kraljevine Danske, a pitanje njegovog strateškog položaja posljednjih mjeseci bilo je jedno od važnijih pitanja u odnosima Washingtona i Kopenhagena.

Sastanci s brojnim svjetskim liderima

Trump je tokom boravka u New Yorku održao niz bilateralnih i multilateralnih sastanaka.

Među liderima s kojima je razgovarao bili su ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelensky, britanski premijer Andy Burnham, južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung, kao i predstavnici Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Kuvajta, Bahreina i Omana.

Trump i Burnham održali su prvi susret licem u lice, a britanski premijer nakon razgovora rekao je da su dvojica lidera „uspostavila dobru vezu“ u dosadašnjim razgovorima. 

Na sastanku s arapskim i islamskim liderima razgovarano je o aktuelnim regionalnim događajima, situaciji na Bliskom istoku te načinima jačanja sigurnosti i stabilnosti.

Trump kritikovao Kubu i međunarodne institucije

Američki predsjednik dio govora posvetio je i Kubi. Optužio je komunističku vlast u Havani da održava veze s ljevičarskim i komunističkim grupama u SAD-u, uključujući Communist Party USA, Antifu i Democratic Socialists of America.

Kuba je, prema Trumpovim riječima, „propala država“, a tokom njegovog obraćanja zabilježen je i izlazak kubanske delegacije iz sale.

Trump je poručio da će SAD nastaviti insistirati na nacionalnom suverenitetu i odbacivati ono što njegova administracija vidi kao pokušaje međunarodnih institucija da nameću politike državama članicama.

Njegov nastup pred Generalnom skupštinom UN-a tako je obuhvatio niz tema – od rata s Iranom i mogućnosti novog sporazuma s Teheranom, preko rata u Ukrajini, do američke politike prema umjetnoj inteligenciji, Grenlandu, Kubi i ulozi međunarodnih institucija.

Ipak, najveću pažnju privukla je poruka o Iranu: dok je Trump pred svjetskim liderima govorio o mogućnosti „uništenja“ Islamske Republike ukoliko ne bude dogovora, američki i iranski predstavnici istog dana održali su trosatne razgovore o mogućem okončanju rata. 

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.