Trump potpisao sporazum s Iranom: Otvaranje Hormuškog moreuza i milijarde dolara za Teheran

Američki predsjednik Donald Trump potpisao je opsežan sporazum u 14 tačaka s Iranom, koji je opisao kao „veliku pobjedu“ za Sjedinjene Američke Države. Međutim, sadržaj dogovora pokazuje da je Washington zauzvrat pristao na niz političkih i ekonomskih ustupaka Teheranu kako bi osigurao ponovno otvaranje Hormuškog moreuza i spriječio ono što je Trump nazvao mogućom „svjetskom depresijom“, piše danas The Guardian.

Sporazum, koji predstavlja osnovu za 60-dnevno primirje i početak sveobuhvatnijih pregovora o nuklearnom programu i trajnom miru, već izaziva burne reakcije. Dok ga administracija u Washingtonu predstavlja kao diplomatski uspjeh koji smanjuje opasnost od nuklearnog sukoba, kritičari upozoravaju da Iran dobija ogromne finansijske koristi bez značajnijih ustupaka u ključnim sigurnosnim pitanjima.

Dramatična promjena Trumpove retorike

Posebnu pažnju privukle su Trumpove izjave u kojima je, samo nekoliko dana nakon prijetnji novim vojnim udarima na Iran, zauzeo znatno pomirljiviji ton.

Američki predsjednik sugerirao je da Iran ima pravo na obogaćivanje uranija za civilne svrhe, poručio da Washington neće insistirati na gašenju iranskog programa balističkih projektila te priznao da će SAD vjerovatno morati vratiti dio zamrznute iranske imovine vrijedne više milijardi dolara.

Takve izjave predstavljaju značajan zaokret u odnosu na dosadašnju politiku njegove administracije i vjerovatno će izazvati nezadovoljstvo među republikanskim tvrdolinijašima, kao i u Izraelu, gdje se već duže vrijeme protive bilo kakvim ustupcima Teheranu.

Sporazum potpisan u Teheranu, formalizacija slijedi u Ženevi

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian potpisao je sporazum u srijedu u Teheranu, dok se očekuje da će američki potpredsjednik JD Vance dokument formalno potpisati tokom ceremonije u Ženevi u petak.

S druge strane, iranski pregovarački tim ne krije zadovoljstvo postignutim ishodom.

Glavni iranski pregovarač Mohammad Bagher Ghalibaf ocijenio je sporazum kao „dokaz američkog neuspjeha“.

– Ljudi će vidjeti sadržaj sporazuma i sami donijeti sud – poručio je Ghalibaf.

Trump, međutim, tvrdi da je upravo njegova administracija bila najodlučnija prema Iranu u historiji SAD-a.

– Nijedan američki predsjednik nije bio tvrđi prema Iranu od mene. Ali nema ničega pametnijeg od tržišta, a tržišta vole ovaj sporazum – izjavio je Trump.

Hormuški moreuz u središtu dogovora

Ključni razlog za postizanje sporazuma bilo je ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, jednog od najvažnijih pomorskih prolaza za svjetsku trgovinu energentima.

Trump je upozorio da bi nastavak sukoba mogao imati katastrofalne posljedice po globalnu ekonomiju.

– Alternativa ovom sporazumu bila bi svjetska depresija. Da nije postignut dogovor, Hormuški moreuz nikada ne bi bio otvoren. Niko ne želi slati brodove vrijedne milijarde dolara kroz područje iznad kojeg lete rakete i gdje se nalaze mine – rekao je američki predsjednik.

Prema sporazumu, plovidba kroz moreuz bit će omogućena bez dodatnih naknada tokom narednih 60 dana.

Međutim, iranski zvaničnici već su najavili da se situacija nakon tog perioda neće vratiti na stanje prije rata.

Ghalibaf je izjavio da Iran smatra kako ima suvereno pravo upravljati prolazom te da će nakon isteka privremenog sporazuma naplaćivati određene naknade brodovima koji koriste moreuz.

– Hormuški moreuz neće se vratiti na prijeratno stanje. Iran ima pravo na svoj suverenitet i, naravno, naplaćivat će usluge koje pruža – rekao je.

Milijarde dolara za Iran

Jedan od najkontroverznijih dijelova sporazuma odnosi se na finansijske benefite koje bi Iran mogao dobiti. Dogovor predviđa trenutno ukidanje američke pomorske blokade iranskih luka, izdavanje dozvola za izvoz iranske nafte, potencijalno ukidanje međunarodnih sankcija te odmrzavanje milijardi dolara iranske imovine koja je godinama bila blokirana.

Osim toga, planirana je uspostava fonda za obnovu Irana vrijednog čak 300 milijardi dolara.

Trump insistira da američki porezni obveznici neće finansirati taj fond.

– Svako ko želi može investirati. Šta očekujete da kažem, da niko ne smije ulagati? Ali mi ne ulažemo. Nećemo dati ni deset centi – rekao je.

Prema njegovim riječima, najveći dio novca trebale bi osigurati zaljevske države, a sredstva bi bila vezana za ponašanje Irana i poštivanje sporazuma.

Nuklearni program ostaje otvoreno pitanje

Zvaničnici američke administracije tvrde da sporazum značajno smanjuje rizik od razvoja iranskog nuklearnog oružja. Jedna od tačaka predviđa pregovore o smanjenju ili razrjeđivanju postojećih 440 kilograma visoko obogaćenog uranija koje Iran posjeduje.

Trump je naglasio da bi proces mogao biti proveden unutar Irana pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).

Ipak, sporazum ne predviđa potpuno odustajanje Teherana od obogaćivanja uranija, što je ranije bio jedan od ključnih zahtjeva Washingtona.

Iran se obavezao da neće razvijati niti nabavljati nuklearno oružje, ali će zadržati pravo na civilni nuklearni program.

Balistički projektili ostaju izvan sporazuma

Još jedna sporna tačka jeste činjenica da memorandum praktično ne tretira iranski program balističkih projektila. Trump je čak sugerirao da razumije potrebu Irana da posjeduje određene raketne kapacitete.

– Moraju imati nešto, jer i drugi imaju. Kako da Saudijska Arabija ima projektile, a Iran ne smije imati nijedan? – rekao je Trump.

Takav stav izazvao je zabrinutost među zapadnim saveznicima, koji smatraju da upravo iranski raketni arsenal predstavlja jednu od najvećih prijetnji regionalnoj sigurnosti.

Liban uključen u dogovor

Sporazum obuhvata i Liban, što je bio jedan od ključnih zahtjeva Teherana tokom pregovora. Prema navodima američkih zvaničnika, Izrael bi trebao ograničiti vojne operacije na teritoriji Libana, dok bi Iran zauzvrat obuzdao aktivnosti svojih regionalnih saveznika, uključujući Hezbollah.

Generalni sekretar Hezbollaha Naim Qassem pozdravio je sporazum i opisao ga kao „veliku pobjedu“.

U dokumentu se također naglašava potreba očuvanja teritorijalnog integriteta Libana, iako nije precizirano da li će Izrael morati napustiti područja koja trenutno drži kao sigurnosnu tampon-zonu.

Evropa podržava sporazum, ali traži nove pregovore

Lideri zemalja G7 podržali su postignuti sporazum i ocijenili ga historijskom prilikom za sprječavanje razvoja iranskog nuklearnog oružja.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao ga je „veoma dobrim sporazumom“.

– Ovo je dogovor koji zaustavlja period velike nestabilnosti koji je imao ozbiljne posljedice za naše ekonomije – rekao je Macron.

Istovremeno, evropski lideri traže nastavak pregovora o iranskim balističkim projektilima i podršci regionalnim savezničkim grupama.

Međutim, Teheran je već signalizirao da nije zainteresiran za proširenje pregovora s evropskim državama, smatrajući da se ključni razgovori vode isključivo sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Kritike stručnjaka: Iran dobio previše

Dio stručne javnosti smatra da je sporazum izrazito povoljan za Iran. Suzanne Maloney iz Brookings Institutiona upozorava da je velik broj ustupaka Teheranu dat unaprijed.

– Toliko toga je unaprijed ponuđeno Iranu da je situacija gotovo nestvarna. Moći će izvoziti naftu bez ozbiljnih sankcija i vrlo brzo zaraditi ogromne količine novca – ocijenila je Maloney.

Dodala je da ostaje otvoreno pitanje može li američka administracija uopće provesti sve tehničke i političke aspekte sporazuma.

Povrat zamrznutog novca

Jedna od najzanimljivijih Trumpovih izjava odnosila se na mogućnost vraćanja zamrznute iranske imovine.

– Uzeli smo mnogo njihovog novca. To nije naš novac, to je njihov novac. Zamrznuli smo ga u određenom trenutku. Pretpostavljam da ćemo ga morati vratiti, jer da ga ne vratimo, niko više ne bi vjerovao dolaru niti ulagao u njega – rekao je Trump.

Njegova izjava predstavlja potpuni zaokret u odnosu na kritike koje je godinama upućivao sporazumu iz vremena administracije Baracka Obame.

Tržišta reagovala pozitivno

Trump tvrdi da su finansijska tržišta već pozitivno reagirala na sporazum. Prema njegovim riječima, cijena barela nafte pala je na oko 72 dolara, dok je cijena sirove nafte Brent prethodno skliznula ispod 80 dolara po barelu.

Američki predsjednik uvjeren je da će stabilizacija Hormuškog moreuza dodatno sniziti cijene energenata i smanjiti rizik od novih poremećaja u globalnoj ekonomiji.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.