Trump poziva Kurde na stratešku ulogu u ratu s Iranom

Američki predsjednik Donald Trump je telefonski razgovarao s kurdskim liderima u Iraku o američko-izraelskom ratu s Iranom i mogućem daljem razvoju događaja. Tri izvora bliska portalu Axios potvrdila su da je Trump kontaktirao lidere glavnih kurdskih frakcija – Masouda Barzanija i Bafela Talabanija – dan nakon početka bombardiranja u subotu, prenosi Index.hr.

Kurdi će 'izaći iz sjene'

Kurdi imaju hiljade boraca duž iračko-iranske granice i kontrolišu strateška područja koja bi mogla postati ključna u daljem toku rata. Uz to, irački Kurdi održavaju bliske veze s kurdskom manjinom u Iranu.

Telefonski pozivi uslijedili su nakon višemjesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji je Trumpa poticao na napad i promjenu režima u Iranu. Izrael ima bliske sigurnosne, vojne i obavještajne veze s Kurdima u Siriji, Iraku i Iranu.

Jedan dužnosnik izjavio je: „Prevladava mišljenje, a to je svakako i Netanyahuov stav, da će Kurdi 'izaći iz sjene'... da će se pobuniti.“ Netanyahu je prvi put iznio ideju o uključivanju Kurda na sastanku s Trumpom u Bijeloj kući.

Osnivanje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana

Na pitanje o Trumpovim pozivima Kurdima, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt odbila je komentirati detalje. „Predsjednik Trump je proteklih dana bio u kontaktu s brojnim saveznicima i partnerima u regiji“, izjavila je za Axios.

U nedjelju je Kurdska stranka slobode, opozicijska skupina iranskih Kurda sa sjedištem u iračkom Kurdistanu, optužila Iran za osvetničku kampanju raketnim napadima i dronovima. Šest dana prije početka rata, pet disidentskih kurdskih skupina iz Iraka objavilo je osnivanje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana za borbu protiv Teherana.

Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu, često opisani kao najveći narod na svijetu bez vlastite države. Njihova domovina obuhvata jugoistočnu Tursku, sjevernu Siriju, sjeverni Irak i sjeverozapadni Iran.

Nakon američke invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja Saddama Husseina, Kurdi su uspostavili autonomnu regiju na sjeveru zemlje. Njihovi borci, poznati kao „pešmerge“ – što znači „oni koji se suočavaju sa smrću“ – imaju dugi niz borbenog iskustva, uključujući sukobe protiv ISIS-a u Siriji.

Paralele s Afganistanom

Uključivanje iskusnih boraca na terenu moglo bi biti ključna dimenzija američko-izraelske zračne kampanje. Sličnu strategiju SAD je primijenio u ratu u Afganistanu 2001. godine, pružajući zračnu podršku borcima etničkih manjina kako bi pomogli u svrgavanju talibanskog režima.

Jedan od problema je neprijateljski odnos Kurda s Turskom, američkom saveznicom i članicom NATO-a. „Predsjednik razgovara sa svima. Razgovara s kurdskim liderima. Razgovarao je i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom“, rekao je izvor.

Najava osnivanja Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana prošle sedmice također je izazvala napetosti s grupom u egzilu koju predvodi bivši iranski prijestolonasljednik Reza Pahlavi.

Američki zvaničnici smatraju da je Netanyahu možda precijenio broj Kurda spremnih za borbu protiv Irana, ali ističu da taj broj „nije zanemariv“. „Kakva bi bila njihova uloga u ratu ili poslijeratnom Iranu – to je pitanje koje nadilazi moje ovlasti“, zaključio je jedan zvaničnik.

federalna.ba