Topljenje i urušavanje glečera usljed klimatskih promjena: Udar koji je imao snagu 15 atomskih bombi

Prve naučne analize ukazuju na to da bi urušavanje dijela glečera moglo biti okidač razorne bujične poplave na granici Nepala i Tibeta, u kojoj je prema dosadašnjim podacima poginulo najmanje 270 osoba, piše danas BBC.

Iako su prve informacije ukazivale na mogućnost da je zemljotres izazvao odron, a potom i poplavu, američki Geološki zavod (USGS) naknadno je naveo da je događaj povezan s „urušavanjem glečera“ – procesom tokom kojeg se glečer ili njegov dio naglo raspada i obrušava niz planinsku padinu.

Međunarodni centar za integrisani razvoj planina (ICIMOD), međuvladina naučna organizacija koja prati stanje Himalaja, također je saopćio da preliminarne analize ukazuju na mogućnost da je poplavu pokrenula lavina leda i stijena koja je potekla iz područja velike nadmorske visine.

Ogromna masa leda i stijena obrušila se u dolinu

Prema dosadašnjim analizama, velika količina leda i kamenog materijala mogla je dospjeti u rijeku Lende Khola, pritoku rijeke Bhote Koshi. Nagli ulazak ogromne količine materijala u riječni sistem izazvao je snažan val koji je nizvodno nosio vodu, mulj, sediment i velike stijene.

Podaci o vodostaju pokazuju koliko je događaj bio ekstreman. Na pojedinim mjernim stanicama nivo rijeke Trishuli porastao je za čak devet metara u samo 30 minuta, dok je na drugoj lokaciji zabilježen rast od oko sedam metara u istom vremenskom periodu. Nekoliko stanica za mjerenje vodostaja bilo je oštećeno ili potpuno odneseno bujicom.

Naučnici pritom ispituju i mogućnost da je ogromna količina odrona privremeno blokirala rijeku i formirala prirodnu branu, iza koje se nakupila voda. Ako bi takva prepreka popustila, mogla bi izazvati novi, sekundarni poplavni val. Zbog toga vlasti i stručnjaci nastavljaju pratiti situaciju uzvodno od pogođenog područja.

Urušavanje bilo toliko snažno da je zabilježeno kao seizmički događaj

Jedan od neobičnih elemenata katastrofe jeste činjenica da je udar mase leda i stijena pri padu bio toliko snažan da je proizveo seizmički signal.

Seizmološki podaci iz stanice u Jilongu, udaljenoj oko 12 kilometara od pogođenog područja, pokazali su neuobičajene signale u vrijeme katastrofe. Slična aktivnost zabilježena je i na stanici u Zhangmuu.

Međutim, naučnici zasad nisu utvrdili da je seizmička aktivnost izazvala poplavu. Jedna od mogućnosti koju istražuju jeste da su zabilježeni signali posljedica samog urušavanja i ogromnog udara materijala, a ne uzrok katastrofe.

Stručnjaci upozoravaju na kombinaciju geoloških i klimatskih procesa

Naučnici upozoravaju da se u ovom slučaju vjerovatno preklapa više prirodnih procesa. Himalaji su područje izrazite geološke aktivnosti. Planinski lanac i dalje se izdže jer se tektonske ploče sudaraju, što utiče na strme planinske padine i glečere. Na visokim nadmorskim visinama teren je izuzetno nestabilan, a doline su duboke i strme.

Takav reljef može dodatno pojačati posljedice kada se velika količina leda, stijena i vode iznenada pokrene nizvodno.

Stručnjaci, međutim, naglašavaju da je još prerano tvrditi šta je neposredno izazvalo urušavanje glečera. ICIMOD je također upozorio da se uloga klimatskih promjena u ovom konkretnom događaju još ne može pouzdano utvrditi.

Ipak, širi trend izaziva sve veću zabrinutost.

Himalajski glečeri gube led sve brže

Naučnici već godinama upozoravaju na ubrzano topljenje glečera i permafrosta – trajno zamrznutog tla koje može doprinositi stabilnosti planinskih padina.

ICIMOD navodi da se rizici povezani s promjenama u takozvanoj kriosferi, odnosno zamrznutim dijelovima Zemlje, sve češće pojavljuju u Himalajima. Organizacija upozorava da brzina promjena otežava sposobnost država i lokalnih zajednica da se pripreme za nove opasnosti.

Porast temperature mijenja stanje glečera, snježnog pokrivača i permafrosta. Kako se glečeri povlače, mogu nastajati i širiti se glečerska jezera, dok topljenje i odmrzavanje permafrosta može oslabiti stijene i padine.

To povećava rizik od niza povezanih pojava – odrona, bujičnih tokova, naglog topljenja snijega i leda, urušavanja glečera te iznenadnog pražnjenja glečerskih jezera. ICIMOD navodi da se rizik od takvih događaja povećava s nastavkom klimatskih promjena.

Slične katastrofe već su se događale

Ovo nije prvi put da urušavanje glečera izaziva katastrofalne posljedice u Himalajima. Godine 2021. veliki dio himalajskog glečera urušio se u dolini Chamoli u sjevernoj Indiji. Ogromna količina leda, stijena i vode tada se obrušila nizvodno, usmrtivši oko 200 ljudi. Naučnici su kasnije procijenili da je udar imao jačinu poput 15 atomskih bombi. 

Stručnjaci upozoravaju da se slični događaji posljednjih godina bilježe i u drugim planinskim područjima svijeta, uključujući Indiju, Švicarsku i Italiju.

U Himalajima dodatni problem predstavljaju glečerska jezera. Kada se takvo jezero naglo izlije zbog pucanja prirodne brane, nastaje takozvana poplava izazvana iznenadnim izlijevanjem glečerskog jezera (GLOF), koja može u vrlo kratkom vremenu nizvodno odnijeti ogromne količine vode i kamenog materijala.

Opasnosti nije kraj

ICIMOD je upozorio da je područje Rasuwe i dalje izloženo riziku, posebno zbog mogućeg zastoja uzvodno na granici Nepala i Kine. Stručnjaci nastavljaju analizirati satelitske snimke, seizmičke podatke, hidrologiju i informacije s terena kako bi utvrdili šta je tačno pokrenulo katastrofu i postoji li opasnost od novog velikog poplavnog vala.

Katastrofa na granici Nepala i Tibeta tako je ponovo otvorila pitanje sve veće ranjivosti visokih planinskih područja. Naučnici naglašavaju da se ne može svaka pojedinačna poplava direktno pripisati klimatskim promjenama, ali da sve veći broj sličnih događaja pokazuje zabrinjavajući obrazac.

Kako se planeta zagrijava, glečeri se smanjuju, snijeg se brže topi, a permafrost se odmrzava. U kombinaciji s izrazito strmim i tektonski aktivnim terenom Himalaja, ti procesi mogu stvarati uslove za sve češće i razornije prirodne katastrofe.

federalna.ba

Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.