Tone li obrazovanje u BiH?
Prilog: Jasmina Šukalić
Slučaj "Kallos" ponovo je otvorio staro pitanje: Šta se zapravo dešava s obrazovanjem u Bosni i Hercegovini? Zabrana rada ove visokoškolske ustanove nije samo priča o jednoj instituciji već i o obrazovnom sistemu koji je godinama u problemima. Obrazovni sistem u BiH je, prema svemu sudeći, neuređen, uz sve veći broj nezakonito stečenih diploma. Odlazak mladih iz zemlje, koji su vjeru u sistem i institucije odavno izgubili, sve je češća pojava u našem društvu.
Kantonalni sud u Tuzli donio je Odluku o odbijanju žalbe protiv Ministarstva obrazovanja i nauke Tuzlanskog kantona, koja je podnesena zbog toga što su Evropskom univerzitetu "Kallos" zabranili rad, nakon što je prije mjesec v. d. rektora prof. Anka Bulatović odbila govoriti pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH.
Međutim, priča o Kallosu nije samo priča o jednoj ustanovi. Kako navodi akademik Mirko Pejanović, otvorila je mnogo širu sliku o obrazovnom sistemu koji godinama nosi teret sumnji, afera i gubitka povjerenja u vjerodostojnost diploma:
"Zovu ih lažne diplome, a to su nezakonite diplome i vrlo se sporo reaguje da se to zaustavi i otkloni. Možda će ovaj primjer u Tuzli sa Kallosom biti početak nečega što će zaustaviti to. A što se tiče sistema obrazovanja u BiH, on ima svoje pozitivne elemente. Naravno, ima i negativne. Da bi se ovi negativni brže otklanjali, treba da se dogodi ono što očekujemo za cijelo društvo, a to je da se ubrza integracija BiH u EU. U tom kontekstu, institucije obrazovanja biće na neki način prilagođene evropskim standardima i onda možemo očekivati bolju organizaciju sistema obrazovanja."
Godinama se upozorava da problemi visokog obrazovanja nisu nastali preko noći. Nedovoljna kontrola, ali i izostanak ozbiljnih reformi doveli su do toga da se sve češće postavlja pitanje: Šta danas zapravo znači diploma stečena u Bosni i Hercegovini? Poseban problem je što posljedice takvog sistema ne osjećaju samo studenti nego i cijelo društvo. Nenad Grković, član Komisije za borbu protiv korupcije Parlamentarne skupštine BiH, posebno je fokus stavio na privatne fakultete:
"Moram reći da je ovdje država izgubila, definitivno, bitku i da mi apsolutno nemamo kontrolu nad privatnim fakultetima. Dakle, mi ne možemo da dobijemo podatke ni ko je tu studirao, ni po kakvom programu je studirao, ni ko od tih profesora tu radi. Dakle, moj lični stav je da mi pod hitno, pod hitno trebamo u državi zabraniti rad svih privatnih fakulteta. Ja se slažem da imamo i dobrih privatnih fakulteta, ali šteta koja nastaje od ovih ostalih privatnih fakulteta je nemjerljiva. Dakle, nemjerljiva je sa doprinosom ovih koji dobro rade."
Stručnjaci upozoravaju da odgovornost ne može biti vezana samo za pojedince ili pojedinačne slučajeve. Lamija Tanović, prof. emeritus, kazala je da je potrebno uspostaviti jasne standarde koji će jednako važiti za sve visokoškolske ustanove:
"Država nije smjela dozvoliti da se ogole dvije osnovne institucije koje su trebale da bdiju nad visokim obrazovanjem – Agencija za visoko obrazovanje i kvalitet i još jedna agencija, koja bi trebala da omogući mobilnost kadrova sa univerziteta po cijeloj Evropi. Mi ih nismo adekvatno organizovali, nismo ih kapacitirali i one su sada pro forme."
U zemlji koja se godinama suočava s odlaskom mladih, padom broja studenata i nedostatkom jasne strategije razvoja obrazovanja, krajnje je vrijeme za sistemska rješenja. Bez kvalitetnog i stabilnog obrazovnog sistema, teško je govoriti o sigurnoj budućnosti društva u cjelini.
Federalna.ba dostupna je i kao mobilna aplikacija. Preuzmite je na Google Playu i App Storeu.